Dogovor da Uprava policije postane samostalni državni organ već je postignut na nivou Vlade jer predlog novog zakona o državnoj upravi stvara i formalnu mogućnost za to. Preostaje jedino da se sa njim uskladi novi Zakon o unutrašnjim poslovima koji je takođe već u formi predloga, potvrđeno je "Vijestima" iz više izvora.
Priča o novoj/staroj koncepciji Uprave policije poklopila se sa dolaskom novog/starog direktora Veselina Veljovića koji je nakon više afera od kojih ni jedna nije rezultirala pravosnažnom osuđujućom presudom, i pod pritiskom tada partnera u vlasti SDP-a, privremeno skrajnut, a policija vraćena pod okrilje MInistarstva unutrašnjih poslova.
Iako bi tokom izmjene zakona trebalo voditi računa o njihovoj usklađenosti, praksa je drugačija pa se zakoni često mijenjaju. Tako je i sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, a uskoro će se pred poslanicima naći njegova nova verzija koja je proljetos prošla javnu raspravu bez otvaranja priče o samostalnosti policije.
U međuvremenu je Vlada, odnosno resorno Ministarstvo javne uprave, otvorilo proceduru za izmjenu Zakona o državnoj upravi. Njegov nacrt još nije dobio saglasnost Vlade a u njemu piše da organi uprave ne mogu biti u sastavu ministarstava, već samostalni ili potpuno inkorporirani.
To je u suprotnosti sa Predlogom Zakona o unutrašnjim poslovima, koji ostavlja sadašnje stanje, odnosno UP pod nadležnošću Ministarstva.
Na pitanje da li su u međuvremenu usklađena ova dva propisa, iz MJU je „Vijestima“ odgovoreno da se „Predlogom Zakona o državnoj upravi, prema novom predloženom konceptu, organi državne uprave se osnivaju kao ministarstva i kao uprave“.
"Na ovaj način, Zakonom o državnoj upravi kao sistemskim zakonom, uspostavlja se normativni okvir za jasnu organizaciju i tipologiju organa državne uprave, doprinosi koherentnosti sistema, a sve u cillju obezbjeđivanja efikasnog i ekonomičnog vršenja poslova, što je jedan od strateških ciljeva reforme javne uprave utvrđen Strategijom reforme javne uprave do 2020,“ navodi se u odgovoru iz resora ministrice Suzane Pribilović.
Prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“ ona je sa kolegom iz MUP-a Mevludinom Nuhodžućem već postigla saglasnost oko usklađivanja tog propisa sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i samostalnost policije je najvjerovatnije gotova stvar.
Dnevni list „Dan“ ranije je objavio da će amandmanski na Zakon o MUP-u djelovati poslanici DPS-a u Skupštini, što je inače uobičajena praksa kad Vlada u posljednjem trenutku namjerava da promjeni njegov sadržaj.
S obzirom da ovakva praksa ne postoji u regionu, nije isključeno, kako je upozorilo više sagovornika „Vijesti“, da bi ovakvo obrazloženje naišlo na protivljenje Evropske komisije.
Kao argumenti da policija dobije samostalnost navode se uglavnom finansije i zapiošljavanje, što je navela i članica Radne grupe za izradu Zakona o unutrašnjim poslovima i aktivistkinja Instituta alternativa Dina Bajramspahić.
Ona je u kolumni u "Vijestima" napisala da su “dva ključna aspekta modela ‘organ u sastavu’ da je MUP do sada držao pod kontrolom: zapošljavanje u policiji i upravljanje finansijama policije. Za te potrebe, od 2012. do danas, u MUP-u je formiran popriličan broj direktorata, direkcija, odsjeka, službi, biroa, sektora i drugih organizacionih jedinica čiji se efekat ne vidi dok je njihov stvarni doprinos funkcionisanju Policije vrlo upitan”.
Državno tužilaštvo je istraživale trošenje novca za vrijeme prethodnog mandata Veljovića na mjestu direktora, kada je na čelu finansijskog sektora bio Dragoslav Minić. Javnost nikada nije obavještena da li su ti predmeti gurnuti u fijoke, odbijeni ili izviđaj još traje.
Takođe, nakon što je UP vraćena MUP-u na bezbroj ekcesnih situacija koje su izazvali pojedini pripadnici policije, uglavnom SAJ-a, ministar nije mogao da djeluje jer mu to zakon nije dozvoljavao, iako je UNutrašnja kontrola u njegovom resoru..
On formalno nema nikakve ingerencije nad kadriranjem niti operativnim podacima, pa je stvar dobre volje šefa policije da li će mu ih dati.
Takav je i primjer u predmetu torture, koju je utvrdio I Ustavni sud. Još nije izvjesno da li je MUP istražio kako je Uprava policije odbijala da dostavi podatke Osnovnom tužilaštvu u Podgorici o torturi u Zlatarskoj I zašto je pretučen Miodrag Mijo Martinović nakon demonstracija Demokratskog fronta prije nekoliko godina.
U presudi Ustavnog suda,koji je konstatovao torturu, citiraju se djelovi spisa ODT Ljiljane Klikovac koja se žalila da joj UP ne dostavlja tražene podatke i nakon više urgencija.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, i odsjeci MUP-a koji kontrolišu UP nijesu bolje prošli, jer policije nije dostavila tražene informacije iako je Ustavni sud obavezao MUP da istraži I da ga obavjesti zašto policije ne sarađuje sa tužilaštvom.
Opozicioni poslanici ranije su upozoravali da je parlamentarni nadzor nad bezbjednosnim službama potpuno obesmišljen, a upravo je nadležnost Odbora za bezbjednost Skupštine da se bavi ovim stvarima bez obzira da li je UP samostalna ili ne.
Poštovaćemo odluku Vlade, kakva god bila
"Uprava policije je organ u sastavu MUP-a, a u prethodnom periodu UP je, kao što vam je poznato, bila i samostalni organ državne uprave. Pitanje eventualnog ponovnog samostalnog funkcionisanja Uprave policije kao zasebnog organa je u nadležnosti Vlade Crne Gore koja prati i analizira pitanja organizacije ministarstava pa samim tim i MUP-a. Vlada dakle ima mogućnost da, shodno prezentovanim činjenicama, ako se procijeni potrebnim, sagleda efikasnost aktuelne organizacije našeg organa i eventualne druge modalitete ukoliko se ispostavi da bi oni bili svrsishodniji. Uprava policije će, ukoliko to bude zatraženo i potrebno, pružiti Vladi sve relevantne informacije koje se tiču ove problematike i svakako će poštovati odluke koje se eventualno budu donijele u vezi sa navedenim,“ navodi se u odgovoru UP na pitanje "Vijesti“ u vezi samostalnosti tog organa.
Prema informacijama „Vijesti“ Veljović je i ranije zagovarao veću samosalnost UP, nakon što je ona potom i formalno ukinuta zakonom zbog afera koje su izbile.
Bonus video:
