Milica T. završila je Medicinski fakultet u Beogradu u roku. Zaposlila se ubrzo u svom rodnom gradu kao pedijatar i radovala se radu sa djecom i tome što će im pomagati da prebrode različita stanja i bolesti. Voljela je svoj posao, a voli ga i danas, iako se trenutno nalazi na tromjesečnom bolovanju. Njene radne početke, ali i život, uzdrmala je Stilova bolest, veoma rijetko oboljenje, koje se javlja u 1-2 slučaja na milion stanovnika.
"Sve je počelo zapravo mnogo ranije nego što sam ja sama posumnjala da se nešto sa mojim zdravljem dešava. Počela sam da radim kao pedijatar i shvatila da je moj imunitet veoma slab i da će mi trebati neko vrijeme da se naviknem na stalni susret sa raznim virusima. Konstantno sam bila bolesna - ili sam imala povišenu temperaturu, ili sam bila prehlađena, a onda je počeo da mi se po rukama i grudima javlja neki čudan osip. Pomislila sam da sam jednostavno alergična na nešto i zbog želje za napredovanjem i što većim brojem radnih sati nisam se prekontrolisala, čak ni otišla kod ljekara", priča Milica, kojoj se povišena temperatura javila nedugo nakon ljetnjeg odmora.
Odmor za umor
"Otišla sam na more, a nisam se dobro osjećala. Provela sam tamo deset dana i vjerujte da sam jedva čekala da se vratim kući. U nekoliko navrata sam imala neku malu temperaturu, ali sam sve pripisivala umoru, vremenu provedenom na suncu...Kada sam se vratila, ozbiljno sam se razboljela. Sve je počelo bolovima u zglobovima, ali se onda javila visoka temperatura, koju nisam mogla da spustim”, priča naša sagovornica. Da stvar bude još gora, drugih simptoma, osim bolova i temperature nije bilo. Ni jednog sumnjivog simptoma, koji bi otpisao virusnu infekciju i ukazao na to da se možda radi o nečemu ozbiljnom.
Uporna visoka temperatura
“Prvi odlazak kod ljekara prošao je samo uz običan pregled i savjete da pijem što više tečnosti, da leškarim, jer sam vjerovatno pokupila neki virus. Meni je, kao ljekaru, to bilo prilično sumnjivo, jer ni nakon pet dana temperatura nije spadala. Bilo je očigledno da se moje tijelo protiv nečega bori, i veoma sam se zabrinula. Nakon desetog dana pod temperaturom od 40 stepeni, bila sam sasvim izmorena. Kada sam se javila svojoj doktorki, začuđeno me je pogledala i rekla: 'Još uvijek ste bolesni?! Odmah na vađenje krvi!' Naravno, odradila sam sve nalaze, koji su pokazali upalu - sedimentacija mi je bila veoma visoka, povišeni leukociti i trombociti. Odmah sam upućena na bolničko liječenje, gdje sam ubrzo dobila ospu, koje je najviše bilo na vratu, grudima i na rukama. Temperatura je ubrzo počela da se normalizuje tokom dana, da bi preko noći skakala. I ospe su u večernjim satima bile izraženije. Ljekari su započeli ispitivanja...”, prisjeća se ova djevojka.
Slezina pokazala put
“Kada su svi moji brisevi ostali sterilni, kada je urinokultura bila u redu, kao i svi ostali testovi i pregledi, ljekari su primjetili da je moja slezina uvećana. Ovakav simptom često prati autoimune bolesti i zaista ih je navela da posumnjaju na neku od njih, prije svega na Stilov artritis. Postavljena mi je ta dijagnoza jer sam zaista bila školski primjer i ubrzo je započeto liječenje pojačanim dozama nesteroidnih anti-inflamacijskih ljekova. Nakon četiri dana moja temperatura je počela da se normalizuje, a ja sam premještena na reumatološko odjeljenje. Ostala sam tamo mjesec dana, kako bi moje stanje ljekari propratili, a najviše ih je zanimalo kako ću reagovati na terapiju. Neželjenih efekata nije bilo, a moji nalazi nakon tri nedjelje bili su mnogo bolji. Moglo se reći da sam zasad pobijedila Stilovu bolest, ali sam dobila savjet da je uvijek imam na umu, jer se može vratiti”, objašnjava Milica. Ljekari su joj savjetovali mirovanje nekoliko mjeseci, kao i bolovanje, a zatim se može vratiti na posao, uz pojačane kontrole zdravlja i rad na poboljšanju imuniteta.
Šta je Stilova bolest?
Stilova bolest kod odraslih je varijanta juvenilnog reumatoidnog artritisa. Najčešće se javlja kod osoba između 16. i 36. godine života i veoma je rijetka. Javlja se kod 1 do 2 slučaja u milion stanovnika.
Stilova bolest je bolest koja se karakteriše zahvatanjem zglobova, pojavom visoke temperature i karakteristične ospe po koži. Tačan uzrok nastanka ove bolesti još uvijek nije dovoljno poznat. Potrebno je da se sa sigurnošću postavi dijagnoza, da bi se zatim pristupilo liječenju.
Promjene kod oboljelih od ove bolesti su česte, bolest ima periode mirovanja i ponovnog pogoršanja. Bolest počinje naglo, visokom temperaturom, bolovima u grlu, nekad sa osipom, zglobovi su topli, otečeni i bolni. Bolest mogu da prate uvećanje limfnih žlijezda, abdominalni, pleuralni bol, gubitak tjelesne težine, pneumonija.
Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, kliničke slike, KKS, RTG nalaza, CT, testa za ispitivanja funkcije jetre, reumatoidnog faktora. Izbori ljekova su vezani za simptome zglobova. Daju se salicilati, NSAIL ljekovi, Prednizon kod težih slučajeva. Kod hroničnog oblika primjenjuju se imunosupresivni ljekovi.
Bonus video:
