RTCG određuje ko će biti u delegaciji „Eurosonga”

Posljednjih dana, nastup Crne Gore na Dječjoj pjesmi Evrovizije ne privlači pažnju samo zbog uspjeha Mije Vujović, koja je osvajanjem 12. mjesta ostvarila najbolji plasman naše zemlje od kada učestvuje na ovom takmičenju. Pažnju je, međutim, privukao i sastav crnogorske delegacije koja je otputovala na takmičenje. Iako brojčano mala, delegacija je bila pažljivo odabrana, ali se među njenim članovima nije našlo mjesta za glumca Slavka Kalezića.

Kalezić je autor koreografije za Mijin nastup, no iako je učestvovao u kreiranju scenskog dijela nastupa i dao doprinos njegovoj pripremi, nije otputovao sa mladom umjetnicom na Maltu. Ipak, svoj dio posla profesionalno je odradio do kraja, pa je izmjene nastupa sa Mijom dogovarao putem video-poziva.

“O tome ko je u sastavu delegacije na samom mjestu održavanja takmičenja odlučuje isključivo RTCG. Slavko Kalezić u ovom slučaju nije angažovan od strane Javnog servisa, već od strane Mijinih roditelja, kao podrška u pripremi oko scenskog pokreta. Svakako njegov doprinos kao koreografa nije osporen, niti je njegovo ime izostavljeno iz javnih komunikacija RTCG-a. Roditelji kao i svaki izvođač mogu o svom trošku angažovati dodatnu podršku za sebe/dijete, ali to ne znači da ta osoba automatski postaje član zvanične delegacije. Angažman na pojedinim segmentima nastupa ne podrazumijeva i članstvo u zvaničnom timu”, objašnjava šefica delegacije Vladana Vučinić.

Ona ne smatra da je njegovim neodlaskom Miji uskraćena podrška kad je scenski nastup u pitanju, a o tome koliko bi bilo lakše da je nastup mogao da se mijenja na licu mjesta, kaže:

“Ne bih se saglasila da je Miji uskraćena podrška. Na njenom finalnom nastupu radili su i drugi kreativni saradnici koje je direktno angažovao Javni servis za potrebe njenog nastupa, pa takođe nijesu bili članovi zvanične delegacije na Malti. Izmjene i dorade realizovali smo onlajn, na osnovu povratnih informacija produkcije i održanih proba. To je uobičajena praksa kod manjih delegacija i pokazalo se kao funkcionalan način rada. Mija je imala potrebnu podršku najbližih, a nastup je uspješno realizovan kao što ste svi imali priliku da vidite. Mijin nastup je u Top 5 najgledanijih nastupa sa JESC 2026. Žalosno je da neko ko želi biti dio tima, kreira negativnu priču nakon svega i baca sjenku na djetetov nastup”, smatra Vučinić.

Vladana je Crnu Goru na Eurosongu predstavljala 2022. godine, te iz njene perspektive oktirva koliko je bitno da jedan izvođač ima podršku cijelog tima koji je osmislio i učestvovao u projektu na samom takmičenju:

“Podrška kreativnog tima jeste važna, ali ona ne podrazumijeva nužno fizičko prisustvo svih saradnika na takmičenju. Iz sopstvenog iskustva znam koliko su važni dobra priprema, jasna podjela odgovornosti i koordinacija. Naš prioritet je bio da Mija ima svu potrebnu podršku i uslove da svoj nastup izvede najbolje što može, a to smo i obezbijedili sa najmanjim timom u istoriji našeg predstavljanja do sad”, naglasila je sagovornica “Vijesti”.

U Crnoj Gori gotovo da nema kulturnog događaja čiju organizaciju ne prati priča o finansijama, pri čemu novac često postaje važniji od samog sadržaja i umjetničkog doprinosa. Stalno svođenje kulture na troškove, budžete i svaki potrošeni cent teško može stvoriti prostor za njen razvoj. Dok god finansijska računica bude u prvom planu, a ne ideje, stvaralaštvo i podrška ljudima koji kulturu čine živom, teško je očekivati značajniji napredak na tom polju.

“Napretka u kulturi nema bez ulaganja, ali ni bez kontinuiteta i stvaranja uslova u kojima će mladi ljudi imati želju i prostor da stvaraju. RTCG je, uprkos ograničenim sredstvima, u prethodnih nekoliko godina dao značajan doprinos razvoju domaće muzičke scene, otvarajući prostor novim autorima, izvođačima i projektima. Važno je da se taj kontinuitet sačuva i dalje razvija. Finansije jesu važne i javnim novcem se mora odgovorno raspolagati, ali ulaganje u muziku i kulturu nije samo trošak - to je ulaganje u stvaralaštvo, nove generacije i kulturni identitet zemlje”, sigurna je Vučinić.

Kada se u javnosti povede rasprava o tome da li je učešće Crne Gore na “Eurosongu” opravdano trošenje novca građana organizatori i članovi delegacija uvijek kao jedan od ključnih argumenata navode dugoročnu korist, promociju zemlje, njenu međunarodnu vidljivost, ali i priliku da se afirmišu domaći autori i izvođači. Međutim, upravo taj argument gubi na težini kada se pogleda ko zaista dobija priliku da se predstavi na evropskoj sceni. Pjesme kojima se Crna Gora predstavljala na posljednja dva “Eurosonga” za odrasle, kao ni ovogodišnja numera na Dječjoj pjesmi “Evrovizije”, nijesu potpisali domaći autori.

“’Evrovizija’ donosi međunarodnu promociju Crne Gore, vidljivost naše muzike i kulture i povezivanje sa evropskom muzičkom i televizijskom industrijom. Važno je da u te projekte uključujemo što više domaćih autora, ali vrijednost međunarodnog predstavljanja ne može se mjeriti isključivo porijeklom autora pjesme. Dobar primjer je Bugarska, koja je pobijedila sa pjesmom i timom u kojem su švedski i grčki autori, a svojoj zemlji je time obezbijedila ogroman promotivni benefit. To pokazuje da je suština i u tome kako se uspjeh na takvom takmičenju pretvara u međunarodnu vidljivost zemlje. Crna Gora ne bi mogla da plati ekvivalentan reklamni prostor na javnim servisima širom Evrope, pa i u Australiji. Evrovizija nam omogućava višeminutnu promociju pred ogromnim auditorijumom, po cijeni neuporedivo manjoj od komercijalne vrijednosti takvog oglašavanja. Zato je treba posmatrati i kao važan promotivni i strateški projekat, a ne samo kao muzičko takmičenje”, objašnjava Vučinić.