VEČE MIRAŠA MARTINOVIĆA U ROŽAJAMA

Antologija ljudske kulture

O djelu Miraša Martinovića, akcentujući posebno njegov antički korpus knjiga, govorila je mr Aleksandra Vuković i književnik Safet Hadrović Vrbički
0 komentar(a)
Miraš Martinović, Aleksandra Vuković, Foto: ROZAJETODAY.ME
Miraš Martinović, Aleksandra Vuković, Foto: ROZAJETODAY.ME
Ažurirano: 26.09.2016. 07:26h

U organizaciji rožajskog Centra za kulturu, a u okviru tradicionalne manifestacije Septembarski dani kulture, u Rožajama je održano autorsko veče Miraša Martinovića.

O djelu ovog osobenog crnogorskog pisca, akcentujući posebno njegov antički korpus knjiga, govorila je mr Aleksancdra Vuković i književnik Safet Hadrović Vrbički.

Iističući osobenost ovog djela mr Aleksandra Vuković je naglasila da su Martinovićeve knjige kao informatori, kao leksikoni a onda poslije toga i jedna čista umjetnost. Miraševe knjige će biti nezaobilazne kada se budu radile velike enciklopedije, rječnici.

"On sa kamena, Duklje, napuštenog, slomljenog, zaboravljenog grada vraća žilu kucavicu gradu koji je nekada živio, koji se tako moćno držao, koji je prestižno na kraju prozvao vjekove i na kome mi danas možemo da baštinimo svoju priču o svojoj državi. Dakle kad uđete u tu pustolinu na koju su ljudi zaboravili, presijecajući je prugom kao da su namjerno htjeli da uzdrmaju to tijelo moćne države. Tu se vidi nemarnost i odnos naš prema tradiciji i baštini. Kad uđete u taj prostor i vidite ga tako pustog, pa onda kad uzmete Miraševe knjige, pred vama se pojavi grad sa svim živim ličnostima. On dinamikom stihova koje iščitava sa tih stećaka i stalno unosi i tiska jednostavno vam budi cilj o identitetskoj vertikali zemlje u kojoj živimo o kojoj pišemo i koja vam daje takvu silinu i moćnost mastila u pero. Martinovć je tako znalački upotrijebio taj materijal a ujedno i jedan od rijetkih koji ga nije zloupotrijebio”, kazala je mr Aleksandra Vuković.

Kada se, kako je kazao Safet Hadrović Vrbički, ne samo u odbranim krugovima koji se bave književnošću kao svojim životnim pozivom - kako na prostorima Balkana - tako i šire, pomene ime Miraš Martinović, svakom kome je stalo do šireg ograzovanja i sticanja jače kulture, jasno je da je riječ o jednom velikom i samosvojnom književnom imenu.

“Krajnje svjestan činjenica koje svjedoče da živimo u sedmom vremenu, vremenu cvjetanja svih poroka i zala koje poznaje historija ljudskog roda, kada je samo rijetkima dato da se izdvoje iz mase, da otkriju i slijede svoj put, da se u traganju za mudrošću uzdignu iznad blata ljudskog ništavila, da iz bezdane tame vremena, iz tamnih sjenki zaborava, otkriju i izvuku bisernu školjku skrivenih mudrosti, da sa nje otresu nataloženu viševjekovnu prašinu, i da je kao kakav dragulj čistu iznesu na svjetlost dana, jedan je od onih rijetkih koji je imao tu sreću da se na vrijeme izdvoji, da otkrije i slijedi svoj put u potrazi za svojim mitom o trešnji, da se sašaptava sa istorijom, da čuje glasove iz kamena, da otkrije svoj put za Povratak u Aleksandriju, jeste književnik Miraš Martinović. Ta čudesna knjiga - Povratak u Aleksandriju, je kako po svojoj formi - tako i po svom sadržaju, po temama koje obrađuje, drugačija, jača, vrednija, od na hiljade drugih knjiga koje razni samizdati i izdavači objavljuju zadnjih godina, knjiga koje niču kao pečurke poslije kiše, a čiji vijek trajanja ostaje nezapažen. Ova knjiga je svojevrsna antologija ljudske kulture, ljudskog trajanja, zaključio je Hadrović.

Odlomke iz Martinovićevog djela nadahnuto je čitao Mirza Luboder, a medijator večeri je bila Gordana Ganić.

Preporučujemo za Vas