ČEŠĆE POGAĐA ŽENE

Depresija u starosti: Uočite je na vrijeme

Udaljenost od porodice, slabije veze s rodbinom, gubitak bliske osobe, kao i isključenost iz društvenog života čest su uzrok tuge i usamljenosti. Kako broj godina raste, stariji ljudi pate od sve više bolesti, često uz invalidnost
418 pregleda 3 komentar(a)
starica, Foto: Shutterstock
starica, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 11.08.2016. 19:03h

Obično se kaže da je starost teška sama po sebi. Ako je još prate bolest i samoća, velike su šanse za nastanak depresije. Iako ne bira godine i nije direktno povezana sa starenjem, često pogađa ljude u trećem dobu. Procjenjuje se da 4-13 odsto starijih od 65 godina pokazuje neke znake ovog stanja, dok je teži oblik češći kod osoba starijih od 70 godina.

Ovaj psihički poremećaj znatno češće pogađa žene i oboljele od demencije.

Zašto se javlja

Brojni su faktori koji mogu uticati na pojavu ovog psihičkog stanja u starosti. Prije svega, tu su psiho-so cijalni činioci. Udaljenost od porodice, slabije veze s rodbinom, gubitak bliske osobe, kao i isključenost iz društvenog života čest su uzrok tuge i usamljenosti. Kako broj godina raste, stariji ljudi pate od sve više bolesti, često uz invalidnost.

Depresija može biti deo somatskih bolesti ili se javlja kao reakcija na njih. Promjene u mozgu su predisponirajući faktori, a naročito smanjen dotok krvi i disbalans neurotransmitera u mozgu.

Uočite je na vrijeme

Svi se povremeno osjećamo tužno, nesrećno i bezvoljno, ali ova osjećanja obično brzo prođu. Ponekad postoji nekakav razlog, ponekad ne, a obično možemo sami da se izborimo. U slučaju depresije, loša osjećanja traju mjesecima i toliko su intenzivna da utiču na svakodnevni život. U najtežim slučajevima to stanje može voditi samoubistvu, pa je stručna pomoć neophodna.

Postoje različiti simptomi u zavisnosti od težine poremećaja.

TEŠKA DEPRESIJA :

bezvoljnost, neraspoloženje, nezainteresovanost za sve, poremećaj spavanja, gubitak apetita ili pak gojenje, slabost, osećaj beznađa, krivice, psihomotorna uznemirenost, suicidne misli ili pokušaji

Da bi se dijagnostikovao težak oblik depresije, neophodno je da postoji bar pet navedenih simptoma koji traju najmanje dvije nedelje i nisu posljedica neke druge bolesti.

LAKŠA DEPRESIJA :

postoji najmanje dva a manje od pet simptoma, koji dovode do promjene funkcionisanja organizma.

NETIPIČNA DEPRESIJA :

Sezonska

- je posljedica nedostatka prirodne svjetlosti, pa dolazi do pada raspoloženja i radnog elana.

Agitiranu

- odlikuju uznemirenost, strah, zabrinutost.

Hipohondrijsku

- karakteriše vjerovanje pacijenta da boluje od neke bolesti, zbog čega je uplašen i zabrinut.

Maskiranu

- depresiju odlikuju neraspoloženje i tjelesne tegobe.

Asteničnu

- depresiju imaju pacijenti koji se ne staraju o sebi, zapušteni su i nezainteresovani za svoj izgled i pojavu, ali nisu oštećeni u intelektualnom smislu.

Depresiju nalik demenciji

- odlikuju problemi s koncentracijom, kratkoročnim pamćenjem i orijentacijom.

Originalne atipične depresije

- karakterišu povećana potreba za spavanjem, povećanje apetita i samim tim tjelesne težine.

KAKO SE LIJEČI?

Liječenje depresije je moguće i podrazumijeva medicinski i psihološki tretman, a najčešće se oni kombinuju.

Medicinski tretman obuhvata antidepresive i elektroterapiju, a psihološki kognitivnu bihejvioralnu i interpersonalnu terapiju.

Uz terapiju, obično se preporučuje promjena stila života. Fizička aktivnost, zdravija ishrana i druženje svakako će ubrzati liječenje.