Revolucionarna terapija protiv kancera koja koristi imune ćelije oboljelog tijela da napadaju metastazirani tumor se slavi kao "promjena paradigme" u bolesti protiv raka, piše Independent.
Pacijenti koji su imali leukemiju u naprednoj fazi i nije se očekivalo da će živjeti duže od 5 mjeseci, su posle 18 mjeseci potpuno ozdravili i kasnije promjene su pokazale da se bolest ne vraća, navode naučnici.
Doktori su ‘trenirali’ T-limfocite, vrstu bijelih krvnih zrnaca pacijenata uz pomoć posebnih molekula kako bi im omogućili da prepoznaju i napadnu stanice tumora, te ih potom vraćali u tijelo pacijenata kroz infuziju.
Molekule koje su koristili su zapravo vještački receptori za T-limfocite, koje doktori nazivaju ‘himeričkim receptorima antigena’ (Chimeric antigen receptor - CAR), a dobijene su iz genetski modifikovanih laboratorijskih miševa.
Takav ‘trening’ imunosustava postigao je impresivne rezultate - 94% učesnika kliničkog istraživanja ostalo je bez svih simptoma limfoblastične leukemije. Rezultat je još impresivniji kada se uzme u obzir da se radilo o pacijentima koji su bili u zadnjem stadijumu bolesti. U istraživanju su učestvovale samo osobe kojima su predviđanja davala još samo dva do pet mjeseci života.
"Ovako nešto nikada prije nije zabilježeno u medicini, iskreno, dobiti ovakve rezultate kod pacijenata kod kojih je bolest toliko odmakla", rekao je Stenli Ridell, voditelj istraživanja.
Ipak, ova metoda liječenja nije sasvim bez opasnosti. Od 35 pacijenata koji su učestvovali u istraživanju, kod sedmoro su se pojavile ozbiljne nuspojave - reakcija imunosustava zbog koje su završili na intenzivnoj njezi, a dvoje pacijenata (6% ukupnog broja) preminulo je od posljedica. Znanstvenici sada rade na unapređivanju metode koja bi smanjila rizik od opasnih imunoloških reakcija.
"Poput hemoterapije i radioterapije, ova metoda neće moći spasiti sve, priznao je Ridel, ali i istakao kako će imunoterapija napokon postati jedan od stubova borbe protiv karcinoma.
Sljedeći korak bit će korišćenje manjih doza modifikovanih T-limfocita, kako bi se smanjila opasnost od nuspojava, a Ridel bi volio isprobati imunoterapiju i na čvrstim tumorima, iako je svjestan da će oni predstavljati ‘veći izazov’.
Rezultati najnovijeg istraživanja, tvrde autori, predani su na stručni pregled i trebali bi uskoro biti i službeno objavljeni u relevantnom naučnom časopisu.
Bonus video:
