140 DJELA U MoMA-I

Prva izložba Pikasovih skulptura poslije 50 godina

Španski umjetnik učio je slikarstvo a ne vajarstvo što mu je omogućilo da bude "ekstremno slobodan u zamišljanju skulpture", rekla je Temkin. "Nivo inventivnosti kada je riječ o materijalu ili tehnici donio je nove ideje koje ranije u vajarstvu nisu viđene"
0 komentar(a)
Ažurirano: 10.09.2015. 12:20h

Njujorški Muzej moderne umjetnosti (MoMA) posvetio je čitav sprat skulpturama Pabla Pikasa, što je prva velika američka izložba njegove trodimenzionalne umjetnosti u posljednih 50 godina.

Od najranijih komada - malene figure žene koja sjedi, rađene u terakoti 1902. godine, do glave žene iz 1964, izložba "Pikasove skulpture" obuhvata više od 140 djela pozajmljenih iz privatnih i javnih kolekcija koja pokazuju njegov talenat, opseg i raznolikost.

Među izloženim figurama su i "Koza" iz 1950. i "Gitara" od metala i žice iz 1914. koja je dio kolekcije MoMA.

MoMA će, piše AP, biti jedino mjesto u SAD gdje će skulpture biti izložebe od 14. septembra do 7. februara.

Španski umjetnik učio je slikarstvo a ne vajarstvo što mu je omogućilo da bude "ekstremno slobodan u zamišljanju skulpture", rekla je jedna od kustosa izložbe En Temkin. "Nivo inventivnosti kada je riječ o materijalu ili tehnici donio je nove ideje koje ranije u vajarstvu nisu viđene".

Njegov revolucionarni pristup je, stoga, imao ogroman uticaj na druge umjetnike, dodala je ona.

Pikaso, koji je preminuo 1973. godine, je na skulpture gledao kao na drugove i tokom života ih je čuvao kod sebe. To, dijelom, objašnjava zašto su njegova 3D djela manje poznata od slika.

"Čuvao ih je u sobama svoje kuće ili u studiju. Bile su njegovo vlasništvo dok je na slike gledao kao na nešto što je napravljeno da bi se izlagalo i prodavalo", rekla je Temkin.

Pikaso je autor oko 700 skulptura - i 4.300 slika. Vajarstvom se bavio u fazama, ponekad sa pauzama od po nekoliko godina. Svaki put kada bi se vratio vajarstvu, to je bilo sa potpuno novim materijalima i tehnikama.

Izložba počinje sa skulpturama 20-godišnjeg Pikasa koje su tradicionalnije - komadi u glini ili gipsu koji su kasnije izlivani u bronzi, djela koja podsjećaju na Rodena, kaže Temkin.

Međutim, Pikaso je ubrzo upoznao afričku i umjetnost Okeanije i okrenuo se radu u drvetu.

Tokom kubističke faze, pravio je skulpture od komada drveta, kartona, limenih konzervi i drugog materijala.

"To je bilo apsolutna novina", kaže Temkin pokazujući na "Čašu apsinta" - seriju od šest identičnih bronzanih skulptura ručno oslikanih u različitom dezenu sa srebrnom kašikom i kockom šećera.

Potom, poslije gotovo decenije pauze, Pikaso je ušao u nadrealističku fazu koja je rezultirala "novim oblicima, formama, materijalima", kaže En Umland koja je sa Temkin oganizovala izložbu.

To je, kažu kustoskinje, bio novi pristup kada je riječ o zavarivanju.

Pikaso se takođe bavio ambalažom koristeći predmete koje bi pronašao kao što je slučaj sa "Glavom ratice", gdje su oči napravljene od teniskih loptica sa Pikasovog teniskog terena.

Izložba u Parizu 1966. godine prvi put je njegov rad u ovom mediju predstavila publici.

"To je bio trenutak kada je Pikaso prvi put dozvolio da figure masovno napuste njegov studio", rekla je Umland. "Prvi put je publika tada imala šansu da vidi veličinu i opseg njegovih skulptura".

Iduće godine MoMA je organizovao izložbu "Pikasove skulpture" - prvo izlaganje njegovih skulptura u Sjevernoj Americi.

Nova izložba rađena je u saradnju sa Pikasovim muzejom iz Pariza koji je pozajmio 40 komada za izložbu.

Galerija