Dramski program Grada teatra doveo je pred budvansku publiku ovog ljeta i Zagrebačko kazalište mladih sa predstavom #radninaslovantigona”, koja je ispraćena ovacijama, i za koju se s pravom može reći da je najbolji dio pozorišne ponude koju smo do sada vidjeli na ovogodišnjem festivalu.
Dodatnu zanimljivost predstavi nastaloj po čuvenoj Sofoklovoj tragediji daje činjinica da ona nosi potpis rediteljke iz Argentine, Renate Karole Gatike, i argentinskog autorskog tima - dramaturškinje Jazmin Sekueira, koja sa Lusijanom Delpartom potpisuje tekst.
Priča u kojoj je "svaka sličnost sa stvarnošću namjerna", kako je o predstavi izjavila rediteljka, govori o današnjici u kojoj su granice među državama više nego ikad bliže jedna drugoj, a jedini cilj je stvaranje globalnog tržišta i čovjeka koji pristaje da njegov život postane veliki rijaliti šou u službi poličkih, kapitalističkih i ostalih moćnika…
U nešto više od sat vremena, ansambl Zagrebačkog kazališta mladih - Anđela Ramljak, Sreten Mokrović, Jasmin Telalović, Petar Leventić, Vedran Živolić, Frano Mašković i Danijel Ljuboja, donio je uzbudljivu “Antigonu” naših dana.
A ona sada predstavlja globalizovani svijet tržišta koje priželjkuje samo jednu valutu, samo jedan sistem - neoliberalni kapitalizam, samo jednu bezobličnu i bezbojnu masu potrošača…
"Što se više otkrivaju osobitosti, to je veći napad kulturnog sistema da ih ukloni, a mi, stanovnici XXI stoljeća, nalazimo se u kontekstu bitke za preživljavanje razlika. Kako uspjeti u ostvarenju sna da budemo jedan svijet, a da pri tom ne izgubimo bogatstvo vlastitog postojanja u mnogo svijetova? To je pitanje koje postavlja ova predstava, ne ulazeći u detalje bilo kakvog odgovora. To je pitanje jednako neodgodivo nama danas, kao što je bilo i Sofoklu prije nekoliko hiljada godina", istakla je rediteljka Renata Karol Gatika.
Svi glavni likovi Sofoklove tragedije su sačuvani - u predstavi vidimo Antigonu, ćerku tebanskog kralja Edipa, njenu sestru Ismenu, novog tebanskog kralja Kreonta, njegovog sina Hemona i ženu Euridiku, proroka Tiresija…U svom sukobu, Antigona i Kreont jednako snažno danas, kao i nekada, ne odstupaju od svojih principa, samo se Kreont XXI vijeka čini možda još surovijim, perfidnijim i pokvarenijim, i još strašnijim u svom kršenju božijih zakona i morala…
I mada se publici činilo da je drama #radninaslovantigona” napisana upravo po uzoru na ono što mi živimo na ovim prostorima, i na ono što govore naši balkanski Kreonti, rediteljka kaže da su Jazmin Sekueira i Lusijano Delparto ovaj tekst napisali u Argentini:
"Kada je nama naručena ova drama, mi smo bili u našoj zemlji, i onda sam rekla - hajde da napravimo priču sa našim bek graundom, našim iskustvom iz Argentine, sa našim referencama. A to je priča o diktaturi koju smo živjeli, sukobima protiv tog režima, medijskoj i informacionoj manipulaciji. Sve o čemu govorimo u predstavi je naše, argentinsko. A mi dolazimo iz latinoameričkog kazališta i kulture koja je vrlo aktivna i angažovana, želimo publici reći mnogo stvari, na mnogo tema, i onda je bombardujemo informacijama. Publici na Balkanu je to uzbudljivo, ona razumije ovu našu perspektivu, jer se i kod vas događalo i događa se nešto slično, zato publika tako dobro reaguje", istakla je Renata Karol Gatika.
Jednu od glavnih uloga u predstavi igra i impresivna scenografija Lusijana Delparta, koji je uradio i oblikovanje lutaka - današnja Teba je TV studio, tačnije kuća “Velikog brata”, a istu “igru” pokazali su i kostimi Doris Kristić, i muzika koju je komponovao Nenad Kovačić.
Bonus video:
