Hoće li crnogorski gradovi biti kandidati za prijestonicu kulture?

Evropska prijestonica kulture naziv je koji dobija jedan ili nekoliko gradova u razdoblju od jedne godine, u toku koje predstavljaju kulturni život i domete gradske kulture
0 komentar(a)
Herceg Novi, inicijativa, kultura, Foto: Slavica Kosić
Herceg Novi, inicijativa, kultura, Foto: Slavica Kosić
Ažurirano: 12.02.2015. 16:04h

Projekat Evropska prijestonica kulture 2021. u koji bi bili uključeni gradovi Kotor, Tivat, Herceg Novi, Budva i Cetinje, na današnjem sastanku u Herceg Novom ocijenjen je kao dobar, ali će odluka o učešću u projektu biti donijeti nakon konsultacija u tim opštinama. Kako je rečeno tokom prezentacije, gradovi samo udruženi imaju šansu da postanu dio najvećeg evropskog projekta u oblasti kulture. Za odluku o izradi projekta kojim bi se kandidovali za prestižnu titulu presudan je – politički konsenzus na lokalnom i državnom nivou.

Inicijativa o zajedničkoj kandidaturi je potekla iz Herceg Novog, nakon što je donesena odluka da za kandidaturu mogu konkurisati i države Blakana, koje nisu članice Evropske unije.

“Projekat je šansa za ekspanzivan razvoj kulture, obrazovanja, turizma, ekonomije, infrastrukture, sporta i redstavlja veliki potencijal za privlačenje stranih investitora “, objasnio je Aleksandar Peković ekspert za projekat Evropska prijestonica kulture.

Evropska prijestonica kulture naziv je koji dobija jedan ili nekoliko gradova u razdoblju od jedne godine, u toku koje predstavljaju kulturni život i domete gradske kulture, ali i koristi kao način oživljavanja kulturnog i svekolikog života u gradu.

Međutim kulturna prijestonica Evrope je veliki finansijski projekat. U njega se dosta ulaže ali se ostvaruje i velika zarada, kazao je Peković.

“Izvještaj koji su pravili od 1985. kada je projekat počeo, pa sve do danas, govore da u finansijskom smislu jedan grad i država u jedan uložen euro ostvaruju dobit od 8-10 eura. Znači to je 8 do 10 puta zarada. U tom smislu Evropska prestonica kulture odgovara projektu Expo-a kada se govori o promociji gradova ili Olimpijskih igara ako se govori o oblasti sporta”, tvrdi Peković.

Ovo počasno zvanje sve više se povezuje sa povoljnim privrednim i društvenim ishodima koji nastaju sa oživljavanjem kulturnog života i svih djelatnosti koje su sa tim povezane kao što su turizam, ugostiteljstvo, usluge i saobraćaj.

Iako podržava ideju, predstavnica Cetinja, Žana Lekić, kazala je da će odluka biti donijeta nakon razmatranja te ideje u toj opštini. Podsjećamo da je Cetinje polovinom januara donijelo odluku da podnese kandidaturu za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine i već je formiran organizacioni odbor.

“Još je rano da bi dali neki definitivan stav, zaista je potrebno šire učešće svih političkih faktora na nivou Opštine. Podržavamo svaku ideju da se ovako regionalno povezujemo i sarađujemo, ali rije nego što se donese odluka treba napraviti elaboraciju gdje bi se dobro sagledalo šta su benefiti, a šta su troškoviprojekta”, kazao je Tvrtko Crepulja, potpredsjednik Opštine Kotor:

I Tivćani podržavaju ideju o Evropskoj prijestonici kulture, svjesni da, kako je kazao Zoran Petranović, menadžer Opštine Tivat, “sami to ne možemo ispratiti”.

Ukoliko dogovor bude postignut, slijedlo bi formiranje tima i pisanje projekta, Prema sadašnjim procjenama, prva faza bi koštala oko 300 hiljada eura.

Kandidatura za Evropsku prijestonicu kulture trebalo bi da bude predate do 23. oktobra ove godine , a ko će ponijetu tu prestižnu titulu za 2021. godinu znaće se tokom jeseni 2017. godine.

Atina bila prva Evropska prijestonica kulture

Akcija „Evropska prijestonica kulture“ je zasnovana na djelovanju grčke ministarke kulture i poznate grčke glumice Meline Merkuri. Akcija je započeta 13. juna 1985. godine. Zahvaljujući tome prva prijestonica kulture bila je Atina.

Prestižnu titulu evropske prestonice kulture do sada su nosili veliki evropski centri, poput Londona, Pariza i Madrida, ali i mali gradovi koji predstavljuju svoje regione, poput ovogodišnjeg titulara, belgijskog gradića Mons .

Bonus video: