Pjesničke istine su najtvrđe

“Stvaralaštvo Jevrema Brkovića funkcioniše kao temelj crnogorske identitetske naracije, sa dukljanskim identitetskim modelom kao podlogom"
51 pregleda 0 komentar(a)
Ratkovićeve večeri poezije, Foto: Jadranka Ćetković
Ratkovićeve večeri poezije, Foto: Jadranka Ćetković
Ažurirano: 05.09.2014. 17:47h

Međunarodno pjesničko veče je pred bjelopoljsku publiku sinoć dovelo 20 pjesnika iz zemlje i okruženja, a upriličena je i promocija vina „Vladika“ i „Luča“ Plantaže 13. jul. Ipak, posebnu pažnju izazvalo je veče sa Jevremom Brkovićem, održano u hotelu Franca. Poeziju su govorili glumac Slobodan Marunović i Ena Numanović, a o svaralaštvu akademika Brkovića govorili su prof. dr Tatjana Bečanović, Miraš Martinović, Ljubeta Labović i sam autor. Tatjana Bečanović je nadahnuto govorila o ključnim tačkama Brkovićeve poezije. “Stvaralaštvo Jevrema Brkovića funkcioniše kao temelj crnogorske identitetske naracije, sa dukljanskim identitetskim modelom kao podlogom. Zbog toga je 90-ih proglašen za nepodobnog jer se tada njegovao identitetski model srpskog imena i crnogorskog prezimena, a njegov lik i djelo podvrgnuti su procesu satanizacije...” “Umjetnik se uzdiže jedino iz samog sebe, pravi pisac je onaj koji je stalno koncentrisan, veli Bodler. Jevrem Brković svojim neprolaznim literarnim fascinacijama potvrđuje ovu Bodlerovu misao. Ako je Bodlerov Albatros postao simbolom položaja i stanja pjesnika i čovjeka u okeanu, ili kozmosu u sličnom kontekstu može se izdvojiti jedan od ključnih simbola Brkovićeve poetike, a to je Kula”, kazao je Ljubeta Labović. Miraš Martinović naglašava da je Brković crnogorski klasik, čije djelo staje rame uz rame sa djelom Lalića i Zogovića, i dodaje: “Vjerujući da će doći to vrijeme i da će timovi stručnjaka raditi na izučavanju ovog impozantnog literarnog i kulturnog korpusa zavrašavam ovo izlaganje, s podatakom koji nikada ne traba zaboraviti, a to je da je knjiga MONIGRENI, tajno kružila Crnom Gorom i oko nje, devedesetih, kada Crna Gora bijaše stavljena pod znak pitanja.” Juče je proglašen i najbolji mladi pjesnik na 44. Ratkovićevim večerima poezije to je Srđan Gagić iz Bosne i Hercegovine, dok je druga nagrada pripala Anđeli Pendić iz Srbije. Treća nagrada pripala je Marini Andrijević iz Danilovgrada. Clan žirija Jamina Topić je istakla da Gagićev odnos prema svijetu i stvarnosti dolazi ne samo iz iskustva življenja mladosti, već i iz literature. Juče, drugog dana manifestacije održana je i promocija knjige „Koža u kojoj ne živim", prošlogodišnjeg dobitnika prve nagrade za pjesnike do 27 godina Vladana Šipovca. Svečana dodjela nagrade Risto Ratković je večeras, a u 19 sati biće održano veče sa Svetislavom Basarom.

Bonus video: