Ostvarile su se i obistinile proročke riječi Jožefa Bajze, mađarskog slaviste i akademika izrečene nakon ’versajskog nestanka’ crnogorske države da se kad tad mora desiti crnogorsko vaskrsnuće. I desilo se, kazala je prof. dr Rajka Glušica na proslavi Dana nezavisnosti koji je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću organizovao studijski program za crnogorski jezik i NVO “Hiperion“.
Ona je kazala da nije lako danas biti profesor i student na pomenutom studijskom odsjeku, bez podrške institucija i resornih ministarstava, a pod stalnom prijetnjom gašenja i otkazima.
“Najjača podrška i motiv da izdržimo su naši studenti koji na loše uslove odgovaraju radom, učenjem, odličnim ocjenama, nagradama, entuzijazmom, književnim večerima, časopisom“, istakla je Glušica.
Prof. dr Vesna Vukićević-Janković, rukovodilac pomenutog studijskog programa, podsjetila je da je pomenuti studjski program osnovan dvije godine nakon sticanja nezavisnosti i da je u godini osnivanja radilo osam doktora nauka i sedam magistara, dok danas sa preko stotinu studenata na osnovnim i oko 30 na specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama, rade četiri redovna i isto toliko vanrednih profesora, po deset docenata i magistra, a ove godine su promovisani i prvi doktori crnogorskog jezika.
Prof. dr Tatjana Bečanović kazala je da se san o tome šta bi Crna Gora trebalo da bude, pretvorio u neku noćnu moru, ali da je moguće da postoji buđenje koje će nas dovesti do “sanjane Crne Gore“.
“Najveća forma patriotizma koja je moguća za jednog pisca je ako svoj jezik čisti od banalnosti. Od pisaca ne očekujte druge stvari. Kod njih je jezik prostor djelovanja“, kazao je književnik Balša Brković. On je istakao da 21. maja 2006. ništa nije završeno već da je sa njim sve počelo.
Pošto srž profesorskog kadra na studijiskom programu za crnogorski jezik čine profesorice, Brković je kazao da bi nam stvarnost bila mnogo “normalnija da je i u politici više zastupljen taj ljekoviti matrijarhat“.
“Svih ovih godina nailazite na jednu vrstu otpora i podmetanja i to nije naivno. To vam se sve dešava jer dobro radite. Ništa vam se od toga ne bi dešavalo kada bi bili spremni da sve radite kako vam se naredi. Zato i želim ovom odsjeku da bude otporan kao i Crna Gora kroz istoriju i da ne dozvolite da vas unište“, kazao je Brković. A o tome koliko voli Crnu Goru, kako je rekao, najbolje govori činjenica da mu je “ni ovakvi ne mogu ogaditi“. Studentima i profesorima pomenutog odsjeka, kao i brojnim gostima Brković je Dan nezavisnosti čestitao stihovima “Dablin drhti“, koji su nastali 1999.
Bogić Rakočević je kazao da je najprirodnije da jubilej poput Dana nezavisnosti Crne Gore obilježi na mjestu na kome se, na neki način čuva crnogorski identitet i ono na čemu je država utemeljena, a to je jezik. Nikola Nikolić je pozvao medije da malo više promovišu kulturu jer se država po njoj i prepoznaje i da je Nikšić najbolji dokaz nečega što se može zvati “dopingovana kultura“, dok je Đuro Radosavović istakao da se jezik čuva ne nacionalizmom već pisanjem, proučavanjem i poštovanjem.
Na proslavi nezavisnosti učestvovali su mnogi gosti iz svijeta nauke, umjetnosti, kulture, sporta, muzike, ali i NVO sektora.
Galerija
Bonus video:
