Istaknuti francuski istoričar Žak Le Gof preminuo je u Parizu u 91. godini života. Njegov rad imao je težište na antropološkom pristupu istoriji, umjesto na pukim brojkama i hronološkom ređanju događaja.
Bio je zastupnik koncepta "Škole anala" koja naglašava dugoročne trendove u politici i diplomatiji i koja je dominirala u istorijskim istraživanjima XX vijeka, donoseći bitno nov sadržaj istorijskom proučavanju.
Le Gof je tvrdio da je u srednjem vijeku nastao poseban oblik civilizacije, drugačiji kako od antičkog tako i od modernog svijeta.
Više Le Gofovih djela je još od osamdesetih godina prošloga vijeka objavljeno u ondašnjoj Jugoslaviji, uključujući "Nastanak čistilišta", "Srednjovekovna civilizacija zapadne Evrope", "Priča o Evropi", "Čovjek srednjeg veka", "Intelektualci u srednjem vijeku" i "Da li je Evropa stvorena u srednjem veku".
Žak Le Gof je iza sebe ostavio monumentalno djelo koje čine nebrojene knjige o zapadnoj Evropi srednjeg vijeka. Bio je dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a 1999. je napisao predgovor engleskom i francuskom izdanju prvog izdanjapublikacije 'Hrvatska i Evropa', u izdanju HAZU, posvećenom razdoblju hrvatske prošlosti od VII do XII vijeka.
Tokom svoje duge i plodne karijere Žak Le Gof uspješno je promijenio mišljenje da je srednji vijek bio 'mračan' te je pokazao kako se zapravo radilo o periodu u kojem su postavljeni temelji modernosti i današnje zapadne civilizacije. Sarađivao je na mnogim projektima te se ponekad našao i u ulozi savjetnika za istoriju, na primjer na snimanju filma 'Ime ruže', prema slavnom romanu Umberta Eka.
“Mijenjanjem našeg mišljenja o srednjem vijeku, mijenjamo i način na koji pristupamo istoriji”, rekao je Le Gof prilikom uručenja prestižne nagrade “Dr. A. H. Heineken” za svoj rad u istoriografiji 2004.
Bonus video:
