O stvaralaštvu Zlatka Glamočaka u monografiji "Nude art today"

Poslije uspjeha i kompletne prodaje dva prva izdanja monografije posvećenih tijelu, pojavio se ovih dana treći tom “Nude art today”
109 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 09.04.2013. 14:25h

Poznati crnogorski umjetnik Zlatko Glamočak, koji već tri decenije živi i stvara u Parizu, zastupljen je u trećem tomu monografije “Nude art today”, posvećene aktuelnim artističkim praksama od slikarstva, fotografije, skulpture do numeričke fotografije.

“'Nude art today III' potvrđuje istorijsku tautologiju po kojoj 'pričati o umjetnosti znači pričati o tijelu'"

Poslije uspjeha i kompletne prodaje dva prva izdanja monografije posvećenih tijelu, pojavio se ovih dana treći tom “Nude art today”. Rigorozni izbor umijetnika iz četrdesetak zemalja u ovom luksuznom izdanju knjige tvrdog poveza, formata A4 izdavačke kuće “Patou” iz Pariza, obuhvatio je i rad našeg poz.

U raskošnom izboru predstavljeni su najznačajniji umjetnici druge polovine XX vijeka. Tu su američki umjetnici poput fotografa Roberta Mapplethorpa, Nan Goldina, Richarda Princea, vodeći hiperrealista u skulpturi John De Andrea, zvijezda američkog slikarstva neoekspresionista Eric Fischl, George Condo koga zastupa i najelitnija evropska galerija “Bruno Bichofberger”, zatim Francuzi Pierre i Gilles, Islanđanin Erro…

Izboru se pridružuju i ekonomski kolosi Azije. Oni su nametnuli tržištu nove zvijezde koje su zastupljene i u ovoj monografiji: Gao Brothers, Shantamani, Choi Xooang, Xu Yong+Yu Wang Qingsong.

Pored Zlatka Glamočaka, za koga Kristijan Noorbergen u predgovoru kaže da “ogoljava već ogoljeno tijelo”, sa prostora bivše Jugoslavije zastupljeno je djelo Vladimira Veličkovića, jednog od najznačajnijih figurativnih slikara XX vijeka.

“'Nude art today III' potvrđuje istorijsku tautologiju po kojoj 'pričati o umjetnosti znači pričati o tijelu', ali priča o tijelu zadire i u domen psihologije, filozofije, eshatologije… sve do erotike koja zauzima bitno mijesto u ‘umjetnosti tijela’.

Od Vilendorfske Venere, preko Kurbeovog Porijekla svijeta do savremenih umjetnika koji su produbili tematiku erotike u umjetnosti. Uostalom, Pikaso je govorio da su 'Umjetnost i erotizam ista stvar', zapisuje u predgovoru monografije likovni kritičar Fransis Paron.

J. P. T.

Galerija

Bonus video: