DESET POSTO

Centru savremene umjetnosti za 70 programa 55.000 eura

Karadžić je ukazala i na finansijske nedostatke koji koče stvaranje boljih uslova CSUCG
0 komentar(a)
galerija Centar, Foto: Arhiva Vijesti
galerija Centar, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 25.01.2013. 13:44h

Budžetska izdvajanja za kulturu u Crnoj Gori su manja iz godine u godinu i ta već ustaljena praksa nije mimoišla institucije kulture ni u 2013.

"Sa tim novcem treba pokriti oko 70 programa, dominantno likovnih, ali i muzičkih i književnih"

Budžet jedne od čelnih institucija kulture - Centra savremene umjetnosti Crne Gore, u ovoj godini, ograničen je na 512.380 eura što je za sedam hiljada manje nego u 2012, 28.000 manje nego u 2011, a čak 80.000 eura manje nego u 2010.

Kada se novac izdvoji na plate zaposlenih i na električnu energiju, postavlja se pitanje – koliko ostaje za realizaciju programa. Odgovor je da od 512.380 eura, za programe, odnosno ono u čemu će publika uživati - ostaje samo 55.000.

"Svakako da će se smanjenje budžeta odraziti na funkcionisanje Centra, a samim tim i na programsku orijentaciju koja će biti ove godine okrenuta ka projektima u koje će moći finansijski da se uklopi.

“Do sada smo nekako uspijevali da realizujemo većinu planiranih aktivnosti"

Čini se da u ovakvoj situaciji najviše trpe programi kvalitetne međunarodne sradnje. I pored, na prvi pogled, pohvalne činjenice da se za kulturu u Crnoj Gori izdvaja 2,5 odsto iz ukupnog budžeta što je nešto više od međunarodnog standarda, to izgleda sasvim drugačije, kada se izdvajanja za kulturu prevedu u cifre po glavi stanovnika.

Negdje sam pročitala da se recimo u Finskoj izdvaja 170 eura po glavi stanovnika, Sloveniji 134, Bugarskoj 33, a u Crnoj Gori 25,5 eura", komentariše ovogodišnju finansijsku sliku CSUCG, umjetnička direktorica Ljiljana Karadžić.

Ona ističe da najveći dio iz budžeta odlazi na plate zaposlenih i rashode za električnu energiju.

“Za programe ostaje 55.000 eura. Sa tim novcem treba pokriti oko 70 programa, dominantno likovnih, ali i muzičkih i književnih, koje CSUCG realizuje na godišnjem nivou: izdavačku djelatnost, gostovanja stranih umjetnika i predavača, kreativne radionice, što je pravo umijeće”, ističe Karadžić naglašavajući da su kapitalni i ujedno najzahtjevniji i najskuplji projekti Centra savremene umjetnosti u Crnoj Gori, retrospektivne izložbe koje prate studijske monografije.

“Na takvim projektima radi čitav tim stručnjaka zajedno sa umjetnikom najmanje godinu dana. Mi smo do sada na godišnjem nivou uspijevali da realizujemo po dvije retrospektivne izložbe, sami ili u partnerstvu sa Narodnim muzejem.

"Mislim da je uvijek moguće osmisliti i izvesti manje interaktivne programe koji više zavise od naše kreativnosti"

Za ovu godinu je kao kapitalni projekat planirana retrospektivna izložba Milije Pavićevića, koja će biti postavljena u galeriji “Miodrag-Dado Đurić“ na Cetinju jer se Dvorac Petrovića na Kruševcu rekonstruiše, kazala je Karadžić navodeći da će CSUCG u 2013. učestvovati u obilježavanju dvjestogodišnjice rođenja Njegoša sa četiri multidisciplinarna projekta, za čiju realizaciju će biti potrebno oko 20.000 eura.

A da li će doći do odustajanja od nekih predviđenih projekata, usljed smanjenja budžeta, direktorica Karadžić ističe da će o tome “odlučivati u hodu”.

“Do sada smo nekako uspijevali da realizujemo većinu planiranih aktivnosti. U domenu kulture i umjetnosti dosta toga počiva na još uvijek nepotrošenom entuzijazmu kojim se pokušava nadomjestiti hronični nedostatak novca.

Mislim da je uvijek moguće osmisliti i izvesti manje interaktivne programe koji više zavise od naše kreativnosti i inovativnosti nego od novca i tako premostiti zjap između želja i skromnih materijalnih mogućnosti. U takvim uslovima naročito je važno za institucije kulture ne upasti u letargiju, održati vitalnost, fleksibilnost i efikasnost, što čini mi se CSUCG polazi za rukom”.

Uslovi nas diskvalifikuju

Karadžić je ukazala i na finansijske nedostatke koji koče stvaranje boljih uslova CSUCG, a samim tim i razmišljanja o glamuroznijim projektima.

Za relizaciju bar jednog takvog projekta na godišnjem nivou trebalo bi obezbijediti budžet deset puta veći od predviđenog

“CSUCG, prije svega, u svojim galerijskim prostorima nema savremenu infrastrukturu koja je preduslov za razmišljanje o dovođenju svjetskih imena poput Marka Kvina, Danijela Rihtera ili Aniša Kapura…

Prostori u kojima rasvjeta nije mijenjana 30 godina i koji nijesu klimatizovani i tehnički opremljeni, svakako nas diskvalifikuju kao potencijalne domaćine stvarno značajnim međunarodnim izložbama. Potrebno je stvoriti infrastrukturne preduslove. Tek potom se može razmišljati o dovođenju zvijezda savremene umjetnosti.

Za relizaciju bar jednog takvog projekta na godišnjem nivou trebalo bi obezbijediti budžet deset puta veći od predviđenog. Od velikog značaja za realizaciju takvih projekata bi bilo i privatno-javno partnerstvo koje kod nas u domenu kulture nažalost još nije zaživjelo”, zaključuje Karadžić.