Naši su drevni preci još prije mnogo hiljada godina crteže na zidovima pećina radili kao svojevrsne slajd projekcije, animacije pa čak i 3D vizualizacije svojih obrednih i životnih priča, pokazala su nova istraživanja.
Stručnjaci su već ranije otkrili da su mnogi pećinski crteži višeslojni - na nekima od njih bizoni, jeleni i druge životinje imaju više glava, repova ili nogu, piše T-potal.
U početku su vjerovali da su drevni umjetnici radili skice i popravljali ih dok nisu dobili konačne verzije s kojima su bili zadovoljni. Međutim, podrobnije analize otkrile su da se povezivanjem različitih verzija slikarija u nizove dobivaju fascinantno vjerne animacije kretanja životinja – bizoni koji trče, lavovi koji vrebaju, srne koje naglo ustaju i sl.
Efekti postaju posebno snažni kada se crteži gledaju u tami uz izvornu rasvjetu baklji pa naučnici pretpostavljaju da su, uz lutke i maske, služili kao vizualna pozadina za naracije kojima su naši preci zabavljali, ali i educirali svoju publiku.
Efekti postaju posebno snažni kada se crteži gledaju u tami uz izvornu rasvjetu baklji
"Sva pećinska umjetnost do sada se pogrešno snimala", tvrdi Frederik Bejker, arheolog i snimatelj sa Univerziteta primijenjenih nauka St Pölten u Austriji.
Većina istoričara, kaže, pri snimanju se koristila savremenom rasvjetom uz koju se slikarije čine kao neprekidan friz. Međutim, uz drevne uljanice od životinjskih masnoća one su se otkrivale jedna za drugom poput slajdova ili crtanih filmova. Kako su se ljudi po pećinama kretali od jednog do drugog crteža vidjeli bi prvo lava kako vreba bizona. Potom bi došli do sljedeće scene na kojoj lav juri bizona i tako dalje. Na taj način pričanje priča postajalo je interaktivno i životno.
Na animaciji arheologa Marca Azeme s University of Toulouse–Le Mirail u Francuskoj (dolje) pogledajte na koji način su naši drevni preci do maksimuma koristili dostupne tehnike kako bi pećinskim crtežima na fascinantan način oživjeli prizore iz života i povezali ih u prave filmske sekvence.
Galerija
Bonus video:
