Moderan način života koji od najranijeg djetetovog doba nalaže odrastanje u “prečistom” okruženju bez klica mogao bi biti jedan od uzroka razvoja najčešće zloćudne bolesti kod djece, akutne limfoblastične leukemije, smatraju britanski naučnici te kažu kako vjeruju da bi ta informacija u dogledno vrijeme mogla uticati na sprečavanje razvoja bolesti.
Od ALL-a godišnje oboli oko 2000 djece, a u bogatim zemljama brojka se godišnje povećava za jedan posto, što upućuje na to da bi jedan od njezinih uzroka mogao biti moderan način života kakav vodimo, piše BBC.
Profesor Mel Greaves s londonskoga Instituta za istraživanje karcinoma, koji je proveo više od 40 godina istražujući dječju leukemiju, tokom radnog vijeka prikupio je brojne dokaze koji upućuju na to da rak zahvata organe imunosnog sistema: koštanu srž, timus i limfne čvorove ako dijete u najranijim godinama života “nije bilo u dovoljnoj mjeri izloženo mikrobima i bakterijama”. A to, prema njegovu mišljenju, znači da bi razvoj ove zloćudne bolest bilo moguće spriječiti.
Prema podacima koje je prikupio prof. Greaves akutna limfoblastična leukemija je kombinacija genetskih mutacija i izloženosti organizma običnoj infekciji, nakon što je dijete prošlo “sterilnu” prvu godinu života.
“Već 40 godina proučavam leukemiju kod djece. Kroz to vrijeme izmijenile su se brojne stvari kada je posrijedi naše razumijevanje biologije, kao i liječenje ove bolesti.
Danas se možemo pohvaliti podatkom da je oko 90 posto slučajeva ALL-a kod djece izlječivo. No čitavo vrijeme mi se činilo da jedna karika nedostaje, ona koja bi nam objasnila zašto i na koji način se kod potpuno zdravog djeteta razvije leukemija i može li se ova vrsta karcinoma spriječiti’, rekao je Greaves.
Istraživač je, uz pomoć kolega iz cijeloga svijeta s kojima je tokom dugogodišnje saradnje proučio niz ranije sprovedenih istraživanja, objasnio da postoje tri stepena bolesti.
Nespreman imuni sistem
Prvi je, čini se, nezaustavljiva genetska mutacija koja se događa još u majčinoj utrobi, a zove se preleukemijski klonalni poremećaj ili mijelodisplazija.
Druga je nedovoljna izloženost mikrobima tokom prve godine djetetovog života zbog čega imuni sistem ne uspijeva da “nauči” kako se ispravno i djelotvorno nositi s raznim biološkim prijetnjama.
I na kraju, u manjem broju slučajeva, obična infekcija podstiče drugu mutaciju koja obično rezultira imunološkim poremećajem te na kraju razvojem leukemije.
“Istraživanje upućuje na to da ALL ima jasan biološki uzrok te da ga aktivira niz infekcija kod djece sklone ovoj bolesti čiji se imuni sistem nije imao vremena pripremiti za obranu organizma”, smatra Greaves.
Ranije tvrdnje naučnika po kojima se leukemija povezivala s izloženošću elektromagnetskim valovima ili zagađenjem okoline ili vazduha u potpunosti je neutemeljena, smatra prof. Greaves.
Svoja je zapažanja potkrijepio istraživanjima sprovedenim na životinjama.Ona su pokazala da se kod dijela životinja iz grupe koja je od dolaska na svijet uzgajana u gotovo sterilnim uslovima i bez izlaganja mikrobima, nakon izlaganja infekciji razvila leukemija.
Greaves je iznio i podatke po kojima je među djecom koju su majke duže dojile, djece sa starijim braćom ili sestrama, kao i one koja su pohađala vrtiće, zabilježen manji broj slučajeva ALL-a.
Londonski istraživač vjeruje da se s ovakvim informacijama može nastaviti dalje prema mogućem sprečavanju razvoja leukemije kod djece. Smatra da je puno realnija perspektiva kreiranje preventivne vakcine koja oponaša zaštitni uticaj prirodnih infekcija u ranom djetinjstvu.
Graveova ideja zahtijeva dalja istraživanja, a dr Alasdair Rankin, direktor britanske humanitarne asocijacije “Bloodwise” kaže da “razvoj snažnog imunog sistema u najranijem djetinjstvu smanjuje rizik od razvoja ove bolesti”, no istovremeno upozorava da “u ovom trenutku moderna medicina nema nikakav konačan način kojim bi spriječila razvoj akutne limfoblastične leukemije kod djece”.
Pustite djecu da se isprljaju
Izloženost djece mikrobima i bakterijama dobro je za jačanje njihovog imunog sistema, ali roditelji danas previše drže djecu izolovanom.
Naučnici su godinama izučavali mikrobe i bakterije koje kod djece izazivaju bolesti i otkrili da je izloženost bakterijama dobra prevencija infekcija u djetinjstvu i kasnije tokom života.
Upravo je izolovanost ono što može da šteti zdravlju mališana. Kako stručnjaci tvrde postoji direktna povezanost između nedostatka otpornosti na mikrobe i povećanja rizika od dobijanja hroničnih bolesti kao što su astma, alergije, gojaznost, dijabetes, pa čak i rizika za zdrav razvoj mozga.
Neka se igraju u blatu
Pustite djecu da se isprljaju, i dok se nalaze napolju dozvolite im da pipnu blato, drveće, biljke, insekte. Dopustite im da naprave pitu od blata i vode, pa i ako slučajno djelić stave u usta, ne treba paničiti, jer kad jednom osete gorak ukus, neće više poželjeti da to pokušaju.Druženje sa životinjama
Neka se beba ili nešto starije dijete igraju sa psom, i nemojte ih stalno sklanjati od životinje. Ukoliko ste psa redovno vodili kod veterinara, nema potrebe za brigom, a bojazni nema ni ako pas poliže dijete. Istraživanja su pokazala da se na ovaj način smanjuje rizik od astme i alergija kod djeteta, a i djeca tako uče da vole životinje.
Ne perite im ruke odmah
Izbjegavajte antibakterijske sapune, i nemojte prati ruke djetetu čim uđe u kuću. Ostavite ga tako sve dok traje vrijeme igre.
Fermentisana hrana
Dajte djeci fermentisanu hranu, kao što su jogurt, kefir, turšija, jer ove namirnice čuvaju dobre bakterije u organizmu djeteta. Hrana bogata vlaknima i povrćem je savršena za “obaranje” mikroba u debelom crijevu.
Bonus video:
