Sudija Osnovnog podgoričkog suda Ana Perović-Vojinović odbila je, kao neosnovanu, tužbu “Dejli presa” protiv države Crne Gore.
Tužbom je traženo novčano obeštećenje, od nešto više od osam hiljada eura, zbog paljenja vozila dnevnika “Vijesti” jer država nije ništa učinila da zaštiti imovinu i zaposlene u tom dnevniku.
Prema presudi sudije Perović-Vojinović, tužbeni zahtjev je neosnovan, jer nije “dokazana odgovornost države” zbog terorističkih napada i nasilja prema zaposlenima u dnevniku “Vijesti”, kako je tvrđeno tužbom.
Advokat “Dejli presa” Veselin Radulović podnio je žalbu Višem sudu na presudu, navodeći da je nezakonita, nerazumljiva i da sudija nije obrazložila kako je cijenila dokaze koje je sud koristio u sporu “Dejli presa” protiv države.
Zatražio je od Višeg suda da preinači presudu, tako što će usvojiti tužbu protiv države ili da je ukine i postupak vrati na početak.
Prema presudi sudije Perović-Vojinović, tužbeni zahtjev je neosnovan, jer nije “dokazana odgovornost države” zbog terorističkih napada
Ističe da je sudija djelimično dala ocjene samo u dijelu gdje je trebalo zaštititi “čast i ugled “ Mila Đukanovića, aktuelnog šefa Demokratske partije socijalista i bivšeg premijera koji je tužbom označen da je podstrekavao napade na dnevnik zbog kritičkog izvještavanja o njemu.
“Dejli pres” je podnio tužbu protiv države nakon što istraga započeta prošle godine nije dovela tužilaštvo i policiju do onih koji su u julu i avgustu 2011. zapalili četiri vozila, ali i niza fizičkih napada na zaposlene koji su prethodili paljenju vozila.
Nije se odmaklo dalje od "sumnji"
Dalje od “sumnji” u slučaju paljenja vozila se nije odmaklo uz nezvanično obrazloženje da nema dokaza da bi se krivci označili imenom i prezimenom.
Prema presudi, nema dokaza ni da je za nasilje prema “Vijestima” odgovorna država, a o čemu bi se, prema ocjeni suda, moglo govoriti da su akti terora i nasilja usmjereni protiv ustavnog uređenja.
Nijesu ispunjeni ni uslovi za odgovornost države što nadležene institucije do sada nijesu rasvijetlile napade na zaposlene i imovinu “Dejli presa”.
Ne spori se da je tim aktima ugrožena sloboda izražavanja, ali dodaje da ona nije apsolutna i da je tako reguliše i Evropska konvencija o ljudskim pravima i Zakon o medijima.
Što se tiče konkretnog slučaja, sud ne nalazi odgovornost države.
Prema presudi, napadi na “Vijesti” jesu akti nasilja, ali nema dokaza da su te akcije isključivo motivisane političkim ciljevima, upravljenim protiv državnog uređenja i bezbjednosti države, što je neophodno da bi navedeni događaji imali obilježja terora i nemaju za cilj da zastraše stanovništvo.
Sud daje legitimitet pritiscima
Advokat žalbom ukazuje Višem sudu da, po rezonovanju sudije, paljenje vozila tužioca ima za cilj “mir, šalje poruku ljubavi i ne može zastrašiti stanovništvo, pa ni zaposlene kod tužioca”.
“Stoga se pobijana presuda, pored nezakonitosti, pokazuje i kao podstrek za dalje napade na imovinu i lica tužioca, jer prvostepeni sud otvoreno smatra da akti nasilja prema tužiocu nemaju za cilj zastrašivanje i da se za takve akte neće odgovarati. Neosnovan je i čak nerazuman zaključak prvostepenog suda da nema dokaza da su akti na štetu 'Dejli presa' imali za cilj da ozbiljno zastraše stanovništvo ili da ozbiljno destabilizuju ili unište osnovne društvene strukture Crne Gore, jer samo paljenje i uništavanje četiri vozila u tako kratkom vremenskom intervalu je samo po sebi dokaz da ti akti imaju za cilj da zastraše zaposlene kod tužioca i da destabilizuju sve nezavisne medije u Crnoj Gori”, navodi Radulović u žalbi.
Sudija Perović–Vojinović cijeni da “Vijesti” ne pišu samo o dnevnopolitičkim događajima i crnogorskim političarima, već obrađuju i druge tema, pa se, “na osnovu provedenih dokaza, ne može zaključiti da paljenje vozila ima isključivo političku pozadinu”.
Prema njenom obrazloženju, sud ne sumnja da su paljenja vozila uperena protiv “Vijesti” i imaju za cilj da zastraše novinare, ali i da ta profesija nosi rizik da novinari budu izloženi raznim pritiscima u formiranju javnog mjenja.
Advokat u žalbi navodi da takvim stavom sud otvoreno podstrekava i daje legitimitet pritiscima na “Dejli pres”.
Sud ne sumnja da su paljenja vozila uperena protiv “Vijesti” i imaju za cilj da zastraše novinare, ali i da ta profesija nosi rizik da novinari budu izloženi raznim pritiscima u formiranju javnog mjenja
On ističe da je Osnovni sud zanemario činjenicu da državni organi nijesu za godinu dana preduzeli nijednu radnju da rasvijetle krivična djela na štetu 'Dejli presa', čime odobrava nezainteresovanost države da rasvijetli napade na “Vijesti”.
U žalbi se navodi i da je sudija zanemarila stav Evropskog suda za ljudska prava da država ima obavezu da novinare i izdavače štiti od zastrašivanja, maltretiranja i nasilja i da ta obaveza ne nastaje nakon što nastupe ekstremne posljedice, već prije njih.
Ivanović iskren, ali subjektivan kad krivi Mila
Prema presudi nijesu dokazane ni sumnje “Dejli presa” o državnom teroru prema mediju, jer ne postoji uzročna veza između odgovornosti države i štetnog djelovanja.
Iako je iskaz izvršnog direktora “Dejli presa” Željka Ivanovića sudu “djelovao iskren”, “nije bio uvjerljiv, jer je očito protkan dubokom subjektivnošću, s obzirom na to da je jasno uperen na pojedinca – Mila Đukanovića, kojeg je označio kao vinovnika svih nedaća koje su našle medijsku ustanovu na čijem je čelu”.
“Pa ne pružajući dokaze na koji način su Đukanović i najviši državni zvaničnici stavili u službu državne aparate po čijem nalogu isti konstantno pričinjava štetu 'Dejli presu', postavlja se logično pitanje zbog čega tužilac nije ustao sa tužbom protiv predsjednika DPS-a i bivšeg premijera Đukanovića, već potražuje naknadu štete od države”, piše u presudi.
Radulović konstatuje da sud nije uzeo u obzir navode Ivanovića o paljenju vozila, fizičkim napadima na petoro zaposlenih u “Vijestima”, kao i na više od 60 postupaka pokrenutih protiv “Dejli presa” .
“Nije cijenila ni činjenicu da su akti nasilja uvijek bili nakon javnih istupa Đukanovića, da su zaposleni kod tužioca trpjeli fizičko nasilje i od visokih funkcionera DPS-a... i nijesu obavještavani o rasvjetljavanju bilo kog napada na imovinu i zaposlene u 'Vijestima'”, kazao je on.
Zaštite nema dok nekoga ne ubiju
Advokat Radulović u žalbi ističe da sud nije uzeo u obzir ni izjavu zastupnika Željka Ivanovića - da su samo “Vijesti” i “Dan”, čiji je glavni urednik ubijen, kritički izvještavali o Đukanoviću.
“Nerazumljivo je, ali za tužioca i očekivano, nastojanje suda da obavezno zaštiti Đukanovića od navoda Ivanovića. Ipak, tužbeni zahtjev usmjeren je prema državi, a ne prema Đukanoviću koji je sa pozicije predsjednika DPS-a i bivšeg premijera implicitno podstrekavao na napade”, piše u tužbi.
Smatra da se takvom presudom cjelokupnoj javnosti šalje jasna porula da izdavač “Vijesti“ ne može uživati zaštitu, dok najmanje sedam-osoba povezanih sa dnevnikom ne bude ubijeno, dok prodavci i raznosači “Vijesti” ne budu napadnuti nožem, dok ne budu meta napada eksplozivnim napravama, dok “Vijesti” ne prestanu izlaziti i dok policija ne privede bar 107 zaposlenih i ne zaplijeni imovinu.
“Do tada, očigledno je da će prvostepeni sud isključivo i samo brinuti kako da Đukanovića zaštiti od 'duboke subjektivnosti' i usmjerenih napada' tužioca”, navodi advokat.
Galerija
Bonus video:
