Suncobrane postavite u travu, iskoristite prirodnu hladovinu

Koristite more i sunce u ranijim jutarnjim časovima, najkasnije do 11 h ili poslije 17 h. Između 11 h i 17 h, budite u prirodnoj hladovini ili u kući
86 pregleda 3 komentar(a)
Ažurirano: 24.06.2012. 08:50h

Posljedice nepravilnog izlaganja suncu mogu biti akutne i hronične, pri čemu akutni efekti UVZ na ljudsku kožu obuhvataju opekotine od sunca (eritem), pigmentaciju, lokalnu i sistematsku imunosupresiju, zadebljanje kože i fotosintezu vitamina B, dok su hronični efekti UVZ privremeno starenje i karcinom kože, kaže u razgovoru za “Vijesti” dermatolog dr Predrag Štilet, govoreći o pogubnim uticajima direktnog izlaganja suncu tokom sunčanja.

Za sunčanje bezbjedno po zdravlje, dr Štilet preporučuje korišćenje antisolarnih krema s oznakama SPF - UVA i UVB, koje treba da se kupe isključivo u apoteci i da budu proizvodi renomiranih farmaceutskih kuća. Treba ih nanijeti 15-20 minuta prije izlaganja suncu, a za djecu ne koristiti kreme zaštitnog faktora nižeg od 30.

“Poslije svakog izlaska iz vode ponovo nanijeti kremu, jer je morska voda ispere u određenom procentu. Isto tako, ukoliko se puno znojite, više puta nanesite antisolarnu kremu”, kaže.

Poslije svakog izlaska iz vode ponovo nanijeti kremu, jer je morska voda ispere u određenom procentu. Isto tako, ukoliko se puno znojite, više puta nanesite antisolarnu kremu

“U zavisnosti od stepena zračenja, treba se prilagođavati. Koristite more i sunce u ranijim jutarnjim časovima, najkasnije do 11 h ili poslije 17 h. Između 11 h i 17 h, budite u prirodnoj hladovini ili u kući”, savjetuje dr Štilet.

Savjetuje postepeno izlaganje suncu, jer je koža koja se postepeno izlaže UV zracima “utrenirana” i mnogo bolje podnosi UV zrake.

“Suncobrani ne štite od štetnog dejstva sunčevih zraka, pogotovo ako se nalaze blizu mora, vode ili u pijesku, jer se sunčevi zraci odbijaju od vode ili pijeska”, napominje.

“Suncobrani ne štite od štetnog dejstva sunčevih zraka, pogotovo ako se nalaze blizu mora, vode ili u pijesku, jer se sunčevi zraci odbijaju od vode ili pijeska”, napominje.

Kada je odjeća u pitanju, savjetuje da se koristi odjeća od što gušćeg tkanja, “po mogućnosti dugi rukavi i šešir, odnosno kapa sa što većim obodom, kao i naočare sa UV zaštitom”.

“Danas postoje kupaći kostimi, kao i graderoba sa zaštitinim faktorom, koji nose oznaku UPF, pa bi ih trebalo nabaviti”, savjetuje.

Posebno štitite djecu

“Apsolutno preporučujem da djeca moraju da koriste SPA i SPB faktor koji sadrzi zaštitu od UVA i UVB zraka. Netačno je da antisolarne kreme sprečavaju da koža dobije eritem (crvenilo, tj. upalu)”, kaže dr Štilet.

Kada je u pitanju zaštita kože kod djece, dr Štilet naglašava da s obzirom na to da naša koža kao najveći organ čovjekovog tijela ima od brojnih svojih uloga i zaštitnu ulogu među kojima spada i zaštita od UV zraka, ali s obzirom na to da ta funkcija kod djece još nije razvijena u potpunosti, koža djece je posebno osjetljiva i zato je treba štititi.

“Ne dozvoliti djeci da se intenzivno i direktno izlažu UV zracima, izvoditi ih na plažu u jutarnjim časovima do 11h i popodne od 17h, po mogućnosti više vremena provoditi u hladovini, koristiti adekvatnu odjeću i apsolutno koristiti antisolarne kreme sa zaštitnim faktorom minimum SPF30”.

Galerija