PSIHOLOGIJA I SPORT

U crnogorskim sportskim klubovima nema psihologa

Na pitanje zašto su do sada naši sportisti bili uskraćeni za tu vrstu podrške, Marsenić kaže kako „ta grana kod nas nije još uvijek razvijena”
89 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 27.03.2019. 15:19h

Sudeći prema izjavama sagovornika "Života", u Crnoj Gori trenutno ne postoje psiholozi u stručnim timovima individualnih i kolektivnih sportova.

„Trenutno nema nikog ko to konkretno radi. To jeste tema o kojoj svakako treba da se razgovara. Mi imamo u planu da tokom proljeća organizujemo seminar na tu temu“, kaže Predrag Marsenić, sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK).

Na pitanje zašto su do sada naši sportisti bili uskraćeni za tu vrstu podrške, Marsenić kaže kako „ta grana kod nas nije još razvijena”.

“Ja jesam za to da se te stvari rade. Međutim, do sada se o tome nije vodilo računa“, kaže Marsenić.

Kaže da su dvojicu diplomiranih psihologa, koji su se javili COK-u, preporučili savezima.

Što smo spremniji, postižemo bolje rezultate

Dr psihologije Nebojša Petrović napominje da kada je psihološka priprema u pitanju važi isto pravilo kao i kod svake druge pripreme: što smo spremniji, postižemo bolje rezultate.

„Tako je od kuvanja, preko polaganja ispita, sve do sportskih takmičenja. Naravno, treba prvo da imamo osnovne vještine: da znamo kako se kuva, da razumijemo gradivo ili da smo u kondiciji. Ali, često se dešava da ljudi koji imaju iste vještine razvijene u sličnoj mjeri, ne ostvaruju identične rezultate. To posebno važi za aktivnosti koje su u javnoj sferi, kao što je sport koji često prati mnogo navijača neposredno, a još više posredno putem TV i drugih prenosa“, kaže Petrović.

Tako je od kuvanja, preko polaganja ispita, sve do sportskih takmičenja. Naravno, treba prvo da imamo osnovne vještine

Napominje da se ne slažu svi oko toga šta je psihološka priprema.

„Neki autori tu podrazumijevaju opštu psihološku pripremu koja uključuje razvijanje istrajnosti, odgovornosti, samokontrole i emocionalne stabilnosti, dok su drugi usmjereni ka razvijanju i korišćenju konkretnih metoda i tehnika kojima se može postići optimalno psihološko stanje neophodno za uspjeh na takmičenju. Uspjeh je krajnji cilj, kao kad se popnemo na vrh visoke planine, i nije završni korak jedina stvar, nego su pripreme možda i višegodišnje. I kod sportista nije priprema u tome da mu se smanji trema pred neki skok ili trku da bi osvojio olimpijsku medalju. U pitanju je dugotrajni rad na razvijanju motiva značajnih za uspjeh u sportu, kao što su motiv za postignućem, nivo aspiracije i, uopšte, svih onih motiva koji su, po procjeni trenera ili samog igrača ključni podsticaji za njega lično - da trenira i da se zalaže. Tu spada i formiranje pozitivnih stavova i vrijednosti, posebno u sportu kao šansi da se osoba afirmiše, aktualizuje, zaradi, itd. Tek na kraju jednog dugog puta koji uključuje i sportske i psihološke pripreme možemo govoriti o uspjehu“, kaže Petrović.

Savladati psihološki pritisak

Nedavno, kada su odigrane utakmice baraža za Evropsko prvenstvo u fudbalu, oči cijele nacije bile su uprte u našu fudbalsku reprezentaciju, pa se postavlja pitanje koliko bi naši reprezentativci bili pripremljeniji i smireniji da je tokom cijelog trenažnog procesa u ekipi bio profesionalac zadužen za psihološku pripremu. Koliko je taj psihološki pritisak uticao na igru fudbalera?

"To izaziva pritisak naravno. Jedno od prvih istraživanja kada je psihologija krajem XIX vijeka formirana kao nauka, pokazalo je da ljudi ne rade isto kad su sami i kad su u njih „uprte oči drugih”. Ti drugi mogu da budu i podsticaj za bolje performanse, a mogu i da doprinesu nekoj vrsti treme. Posebno je problem u relativno malim sredinama gdje se mnogi ljudi i lično poznaju. No, s druge strane, smatra se da taj efekat „drugog“ nema veliki uticaj kada smo dobro savladali neku aktvnost. Fudbaleri, kao jednu od odlika profesionalnosti, trebalo bi da imaju i tu, da ih previše ne ometa pritisak sa tribina“, kaže dr psihologije Petrović.

Ozbiljni klubovi imaju psihologa

O tome da li je i koja specifična edukacija potrebna psiholozima da bi se bavili psihološkom pripremom sportista, Petrović kaže kako psiholozi kroz čitavo svoje obrazovanje prolaze kroz učenja o prirodi ljudskih bića, o tome šta stoji u osnovi motivacije i ponašanja ljudi.

Nebojša napominje da mnogi ozbiljni klubovi i reprezentacije imaju psihologa, i to ne samo u najvišem nivou takmičenja, već i u mlađim kategorijama

„Tako da je najbolje kad jedan takav stručnjak znanjem o osnovnim teorijama o ljudskoj prirodi i ponašanju do specfičnih vještina potrebnih za rad sa ljudima, vodi neki tim ili priprema sportiste. Međutim, bar u našem regionu, nema puno takvih potpunih sportskih psihologa. Dobra zamjena za njih mogu da budu i ljudi koji su imali puno iskustva u sportu i kroz to iskustvo stekli mnoge značajne uvide, a koji uz to iskustvo dobiju dodatna znanja i vještine kroz kraću specijalizaciju“, navodi Nebojša.

Nebojša napominje da mnogi ozbiljni klubovi i reprezentacije imaju psihologa, i to ne samo u najvišem nivou takmičenja, već i u mlađim kategorijama koji pomaže u pravilnom i optimalnom razvoju sportske karijere, a samo kao kruna svega toga dolazi konkretna priprema za određenu utakmicu.

Za uspjeh bitan tim

Petrović navodi da za uspjeh tima nijesu važni samo ekstra pojedinci, već i to kako tim funkcioniše kao cjelina.

„Važno je formiranje zajedničkog identiteta, postizanje kohezivnosti, itd. Veliku ulogu igra i vođa, trener, koji kao što dirigent upravlja orkestrom mora upravljati svojim timom. Da shvati svakog pojedinca, ali da pronađe zajedničku nit koja ih sve spaja i da prenese taj pojam zajedništva svakom članu i ekipi u cjelini", kaže Petrović.

Mrvaljević: Psiholog neophodan tokom cijelog trenažnog procesa

Naš džudista Srđan Mrvaljević kaže kako nema psihologa u timu.

“U pogledu psihološke pripreme pomagao mi je dosta moj trener i otac Srećko Mrvaljević. U početku bavljenja sportom, kada sam bio mlađi dosta mi je pomagao i smirivao me je. Sada sam dovoljno iskusan da se sam psihološki pripremim pred svaki meč. Psiholog sa mnom do sada nije radio, mada sam pričao sa mojom kolegama iz drugih reprezentacija, kod njih je to obavezno i kažu da je to sjajna stvar i da im dosta pomaže”, kaže Srđan.

Kaže da je ta vrsta pripreme posebno značajna tokom trenažnog procesa.

"Možda ne pred sam meč, ali kada ste u trenažnom procesu i kada trenirate mjesecima jako i teško često sportista zapadne u jednu vrstu depresije. U pitanju je veliko skidanje kilaže, smanjenje vode i hrane. Kolege iz drugih reprezentacija kažu da im takav vid podrške tokom trenažnog puno pomaže", kaže Srđan.

Batak: Sjajni treneri su dobri psiholozi

Naš fudbalski reprezentativac Radoslav Batak kaže da se susretao sa psihološkom pripremom kada je igrao u inostranstvu, u Rusiji, Antaliji, Vojvodini. Navodi da se sve baziralo na optimizmu i gledanju unaprijed.

On se prisjeća da je u Antaliji postojala mogućnost da igrači jednom nedjeljno odu na razgovor kod psihologa.

Na pitanje koliko su te stvari potrebne sportistima on kaže:

“ Ja sam zreo čovjek i od samog početka bavljenja sportom znam zašto sam tu. Postoje sportisti kojima su te stvari možda neophodne. Ja sam eto lično prolazio kroz teške trenutke i uvijek mi je sport pomagao.”

Smatra da psihološka priprema ne može da odmogne, ali napominje da postoje sjani treneri koji su vrsni poznavaoci ljudske psihe i koji dobro psihološki pripreme igrače.

Preporučujemo za Vas