Još uvjek se ne zna koliku su štetu požari prethodnog ljeta napravili na teritoriji Glavnog grada. Vatrogasnu službu koštali su preko pola miliona eura, ali kolika je šteta učinjena šumama, životinjskom svijetu, koliko su koštale intervencije aviona, tek ćemo saznati u narednom periodu.
Šef Područne jedinice Podgorica Uprave za šume Iso Kalač rekao je da su njihove komisije na terenu da će za dvadeset dana znati kolika je bila šteta.
"U okolini Podgorice nastradalo je uglavnom nisko rastinje a izuzetak su visoke ekonomske šume u Trmanji i Kamenovu iznad Pipera", rekao je Kalač.
"Požar u Kameniku je izazvao dosta problema i veliku migraciju divljač"
Upravnik lovišta lovačke organizacije Podgorica Momčilo Milić kazao je da još uvjek nema potpunih rezultata koliki je procenat ukupne površine lovišta uništen požarima i koliko je divljači stradalo.
"Prema nekim nezvaničnim podacima najviše do 3-4 odsto površine lovišta bilo je zahvaćeno požarom. Požar je djelimično zahvatio i rezervate “Grudska suka” i “Mala rijeka”, ali nije napravio veliku štetu.
Požar u Kameniku je izazvao dosta problema i veliku migraciju divljači, a od svega najveći problem zadaju dva medvjeda i čopor vukova, koji prave štetu ovih dana mještanima sela od Radovča do Kopilja", istakao je Milić.
Požari utiču na staništa divljači
On je dodao da je u požarima stradao manji broj zečeva.
"Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja bi morali bolje koordinirati odnosima između naše dvije privredne grane, najviše zbog požara i sječe šume"
"Obilaskom područja zahvaćenim požarom nismo naišli ustanovili da je u vatri stradalo krupnije divljači. Međutim, pošto u periodu kad su bili aktivni požari zečevi imaju nešto legala u toku godine zec se reprodukuje od 3-5 puta za razliku od druge divljač, naišli smo određeni broj nastradalih jedinki zeca", rekao je Milić.
On je naveo da nekoliko faktora negativno utiče na divljač na teritoriji Glavnog grada.
"Požari utiču na smanjenje lovno produktivne površine, odnosno staništa divljači. Takođe i sječa šuma, vremenske nepogode i povećanje broja građevinskih objekata u područjima koja su nastanjena životinjama sveukupno imaju negativan uticaj na divljač što se odražava na smanjenje lovno uzgojnih površina te smanjenjem bonitetnih uslova -uslova življenja divljači", kazao je Milić.
On je istakao da takođe postoji problem u komunikaciju predstavnika dvije važne i nerazvijive privredne grane u Crnoj Gori, to jeste odnos šumarstva i lovstva nije na zavidnom nivou.
"Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja bi morali bolje koordinirati odnosima između naše dvije privredne grane, najviše zbog požara i sječe šume", rekao je Milić.
3.500 biljnih vrsta, 15 hiljada životinjskih vrsta
Prof dr Vladimir Pešić rukovodilac studijskog programa biologija na Prirodno matematičkom fakultetu izjavio je da nakon požara i poplava godinama izostaju analize i stručne studije o nastaloj šteti na biljni i životinjski svijet. Pešić je naglasio da stručnjaci treba da urade takve sudije ali da nadležne institucije to do sada od njih nijesu tražili.
"Na teritoriji Crne Gore živi negdje oko 50 hiljada vrsta"
"Požari su bili ove i prošle godine, ali izostaje korak, uobičajen poslije takvih događaja. Jasno je da postoji šteta a prvi korak bio bi da se uradi procjena. I ove godine nema nagovještaja da će se raditi bilo kakva studija o šteti na biljni i životinjski svijet.
Možemo da pričamo o milionima i o tome koliko košta jedan bor, ali sve je na nivou špekulacije jer ne postoje tačni podaci o tome koliko čega ima", rekao je Pešić.
On ističe da naučni podaci govore da u Crnoj Gori ima oko 3.500 biljnih vrsta, i oko 15 hiljada životinjskih vrsta.
"Na teritoriji Crne Gore živi negdje oko 50 hiljada vrsta. Uglavnom su to podaci iz naučnih studija koje se publikuju u naučnim časopisima. Za mnoge značajne vrste divljači nema podataka jer se ne angažuju stručne i naučne institucije da prebroje divljač.
To nije lagan posao, ako se radi ozbiljno, jer postoji naučna metodologija i matematički modeli. Ali u svakom slučaju to lovci ne mogu raditi", rekao je Pešić naglasivši da se za lovačka društva izdvajaju značajna sredstva.
Teško je procijeniti štetu
Pešić je napomenuo da je upravljanje vodama povjereno ribolovnim društvima a lovačka društva vode računa o divljači.
Iz Agenciji za zaštitu životne sredine”Vijestima“ je potvrđeno da lovačke organizacije prikupljaju podatke o brojnom stanju divljači, lovištu, granicama, površini i strukturi, vrsti divljači i lovnim objektima
"To je paradoks. Lovstvo je jako lijep hobi a o tome najboljr govori broj lovačkh društava i koliko je u tome ljudi uključeno. Nadležne intitucije moraju da pokrenu inicijativu o tome da se utvrdi koje su vrste ugrožene i da se za njih urade planovi za zaštitu. Prema našim podacima veliki broj vrsta zaštićenih na nacionalnom nivou je ugroženo.
Po zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je uništavanje njihovih populacija i njihovih staništa. Nakon požara i poplava uvijek izostane procjena o uticaju. Sve se završi na par novinskih članaka i to je kraj. Nema procjena o stepenu ugroženosti, a sve je ostalo na nivou špekulacije.
Ako se zapali šuma očekujemo da će uticaj biti poguban na biljni i život svijet ali prave činejnice ne znamo. Teško je procijeniti štetu nakon požara ali će trebati dosta godina da bi se sve vratilo kako je i bilo", rekao je Pešić.
Iz Agenciji za zaštitu životne sredine”Vijestima“ je potvrđeno da lovačke organizacije prikupljaju podatke o brojnom stanju divljači, lovištu, granicama, površini i strukturi, vrsti divljači i lovnim objektima.
Shodno zakonu lovačke organizacije dostavljaju podatke Agenciji, Monstatu i ostalim institucijama koje se bave zaštitom životne sredine u Crnoj Gori ima 28 lovačkih organizacija, a ove godine Uprava za šume Pljevlja gazduje sa još četiri nova lovišta, što znači da ima ukupno 32 lovačka udruženja", piše na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.
Kola ubojitija od puške
Sudeći po podacima, koje lovci dostavljaju Agenciji za zaštitu životne sredine, pored planiranih životinja za odstrijel, najviše divljači vode se pod „uginula“ i „zgažena“.
Podaci lovaca Glavnog grada u 2009/10-toj godini govore da su „uginula“ 3.244 zeca a „zgaženo“ 500. Kao „uginuli“ vode se 430 fazana, 13 divljih svinja, 300 jarebica kamenjarki, a „zgaženo“ je 1.200 prepelica. Na Cetinju lovci su primijetili da je od 150 divljih svinja 80 „zgaženo“ a 122 „uginulo“.
Pod istom šifrom vode 5.300 zečeva, 54 srne i 1.080 jarebica kamenjarki. U Bijelom Polju od 17 mrkih medvjeda dva se u lovnoj 2009. godini vode kao „zgažena“, a istu sudbinu podijelili su sa po tri lisice, kune i divlje mačke. U Nikšiću od 550 divljih svinja 162 su „uginule“, 61 zec je „zgažen“, a „uginuo“ 2.038.
Lovci pišu izvještaje kako žele
Kada je riječ o uticaju prirodnih katastrofa na krupnu divljač kazao je Vladimir Pešić, Agencija za zaštitu životne sredine dobija određene podatke o lovačkih društava.
"Prema podacima Lovačkih udruženja, pročitao sam jednom prilikom, u Crnoj Gori ima 80 medveda, a 40 vrana"
Pešić je istakao da se na taj način afirmiše nestručnost, jer lovci ne mogu procijeniti koliko ima divljači.
"Prema podacima Lovačkih udruženja, pročitao sam jednom prilikom, u Crnoj Gori ima 80 medveda, a 40 vrana. Smiješno je da se procjenom faune bave lovci a ne stručne i naučne institucije", rekao je Pešić napomenuvši da ih niko ne angažuje da urade bilo kakvu analizu na njihovom polju naučnog djelovanja.
Bonus video:
