HITNE PROMJENE

Video nadzor koristan policiji, ali nekad ne pomaže u otkrivanju kriminalaca

Ukoliko se procijeni da je fleksibilniji pristup upotrebi video nadzora interes društva, predstavnici Agencije će imati zapaženu ulogu u tome
225 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 27.03.2019. 14:06h

Iako je piroman koji je nedavno u bijegu prošao pokraj najmanje desetak video-nadzora, odlazeći sa mjesta gdje je zapalio dva dostavna vozila “Vijesti”, nijedna od tih kamera nije ga “uhvatila” iz bliza i tako snimila njegove osnove fizičke karakteristike. Ni u slučaju brutalnog ubistva mladog košarkaša Ljuba Jovanovića na Cetinju, nekoliko kamera sa okolnih objekata nijesu u svom fokusu imale i dalje nepoznatog ubicu.

Ovi slučajevi nijesu usamljeni, već se policija gotovo svakodnevno susrijeće sa problemom slabe video pokrivenosti javnih površina, koja bi im mogla pomoći u rasvjetljavanju raznih krivičnih djela, pa i onih najtežih. Vlasnicima video-nadzora zabranjuje se snimanje u širem prečniku, koji obuhvata ulaze stambenih zgrada, ulaznih vrata stanova...

Razlog za takvo stanje je zaštita privatnosti građana, definisana Zakonom o zaštiti podataka o ličnostima, koji sprovodi Agencija za zaštitu ličnih podataka.

Stavovi oprečni

Da li je rasvjetljavanje krivičnih djela i otkrivanje počinioca javni interes i da li on treba da bude ispred zaštite privatnosti građana, stavovi čelnika nadležnih institucija su oprečni.

Rukovodilac podgoričke Ispostave kriminalističke policije Siniša Stojković smatra da te veoma stroge zakonske propise treba hitno mijenjati, jer se u suprotnom odgovorost za nerasvijetljenost pojedinih teških krivičnih djela, ne može tražiti kod policije.

Sa druge strane, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Bojan Obrenović priznaje da su odredbe zakona, koje definišu ovu oblast prilično restriktivne, ali da se moraju poštovati. Ipak, on je ocijenio da Agencija neće biti kočnica u slučaju da druge državne institucije iniciraju izmjenu tih zakonskih odredbi.

On je pojasnio da je Zakonom određeno da javni sektor, prirodno društvo, drugo pravno lice i preduzetnik može da vrši vedeo nadzor pristupa u službeni ili poslovni prostor, radi bezbjednosti lica i imovine, kontrole ulaska ili izlaska iz službenog ili poslovnog prostora ili ako zbog prirode posla postoji mogući rizik za zaposlene.

“Prije uvođenja video nadzora mora se donijeti odluka u pisanoj formi o uvođenju video nadzora koju donosi starešina državnog organa, organa državne uprave ili odgovorno lice u privrednom društvu. Odluka mora da sadrži razloge za uvođenje video nadzora. Zaposleni koji rade u prostoru pod video nadzorom moraju u pisanom obliku biti obaviješteni o vršenju video nadzora.

Lični podaci i evidencije čuvaju se najviše godinu dana od dana nastanka

O video-nadzoru vodi se evidencija koja može da sadrži snimak lica (sliku ili zvuk, datum i vrijeme snimanja ulaska i izlaska, po potrebi lično ime snimljenog lica, njegovo prebivalište ili boravište i adresu, zaposlenje, vrstu i broj identifikacionog dokumenta, razloge ulaska i druge podatke). Lični podaci i evidencije čuvaju se najviše godinu dana od dana nastanka”, naveo je on.

U postupku instaliranja video-nadzora, istakao je on, mora se zatražiti saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka, na propisanom obrascu

Crna Gora ne može biti izuzetak

Obrenović tvrdi da, ukoliko je potrebno izvršiti određene izmjene Zakona koje bi išle u pravcu fleksibilnije upotrebe video-nadzora, Agencija će imati razumijevanja, jer je suzbijanje kriminala jedna od značajnijih obaveza države.

Ukoliko se procijeni da je fleksibilniji pristup upotrebi video nadzora interes društva, predstavnici Agencije će imati zapaženu ulogu u tome

“Ukoliko se procijeni da je fleksibilniji pristup upotrebi video nadzora interes društva, predstavnici Agencije će imati zapaženu ulogu u tome”, kazao je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka, podsjećajući da su u metropolama evropskih zemalja, cijeli kvartovi uglavnom gradska jezgra u potpunosti pokrivena video kamerama. Iako bi se ušlo u zonu rizika da se privatnost građana svede na niži nivo, prilikom pronalaženja balansa između efikasne zaštite privatnosti i interesa lične bezbjednosti građana, treba ozbiljno povesti računa o tome da “država mora biti garant građana i za jednu i za drugu dimenziju njihovog interesa”.

„Rezolucijom” protiv razbojnika

Siniša Stojković objasnio je “Vijestima” da su video-nadzori, koji se koriste u brojnim istragama uglavnom neupotrebljivi, jer su kamere i dodatna oprema lošeg kvaliteta.

”Međutim, oni koji imaju dobru i kvalitetnu oprebu, kao što su naprimjer banke, ograničeni su zakonskim propisima, koji im nalažu da snimaju što manji opseg javnih površina”, naveo je on, ocijenivši da treba što prije mijenjati zakonsku regulativu, koja definiše ovu oblast.

Za to, kako je kazao, postoji javni interes, a za zaštitu privatnosti građana postoje i drugi mehanizmi u procedurama korišćenja takvih podataka, koji se mogu definisati zakonom. Takođe, Stojković je mišljenja da zakonom treba urediti i način obezbjeđenja objekata, primamljivih za razbojničke akcije, kao što su kladionice, benzinske pumpe, prodavnice...

“Smatram da bi se vlasnicima tih objekata trebalo naložiti obavezna primjena video-nadzora i to sa što kvalitetnijom rezolucijom, ali i drugi načini zaštite od razbojništava”, ocijenio je on.