Mona Liza je imala povišeni holesterol, Mikelanđelo giht, Rembrantova „Vitsaveja” rak dojke, a Rubensov „Pijani Silen” cirozu jetre. Ko to kaže? Profesor Vito Franko, jedan od pionira discipline koja primjenjuje ljekarsku dijagnostiku na izučavanje umjetničkih djela.
Sasvim je vjerovatno, da ne kažemo sigurno, da je između 1400. i 1600. godine većina slikara prenosila na platno zdravstvene tegobe, ne zato što im je znala naziv ili prepoznavala simptome već zbog toga što su na tijelu postojali vidljivi znaci. To je ono što je uradio Pjero dela Frančeska slikajući „Madonu del parto” koja je, kako se pretpostavlja, bolovala od gušavosti. I – tako je postupio Rubens na čijem se platnu „Pijani Silen” uočavaju svi simptomi ciroze jetre.
- Prepoznavanje bolesti na umetničkim delima samo je pretpostavka: ništa ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo – objašnjava profesor Vito Franko, docent patološke anatomije na Univerzitetu u Palermu i pionir ikonodijagnostike, discipline na pola puta između medicine i istorije umetnosti koja proučava ljudske figure u slikarstvu da bi na njima uočila eventualne tragove bolesti.
Holesterol Mona Lize
Njen pogled je zagonetan kao i njen osmijeh, ali na licu Đokonde, jednom od najpoznatijih remek-djela Leonarda da Vinčija, pažljivi posmatrač primjećuje još jednu sitnu pojedinost. Mlada žena, u kojoj neki istoričari umjetnosti prepoznaju Firentinku Lizu del Đokondo a drugi markizu od Mantove Izabelu d’Este, u unutrašnjem uglu lijevog oka ima nakupljene masne naslage u obliku žućkastih pločica.
- To što vidimo na platnu može biti obična nepravilnost kože, ali i ksantelazma – kaže italijanski profesor. – Riječ je o benignom nakupljanju potkožnog masnog tkiva i holesterola, lokalizovanom u zoni oka. Otud i sumnja da je slavna Mona Liza patila od hiperholesterolemije.
Danas se ksantelazma uklanja hirurškim putem, isključivo iz estetskih razloga, dok udarna terapija predviđa kontrolu masnoća u krvi pomoću odgovarajućih ljekova. Kuriozitet: izgleda da su dugi sati sjedenja u istoj pozi toliko iscrpjeli Đokondu da, čak i da je htjela, nije mogla izbjeći izraz u kojem se miješaju dosada i tuga.
Buonarotijev giht
Rafaelo je imao 25 godina kad je naslikao fresku „Atinska škola” posvećenu najčuvenijim antičkim filozofima. U sredini su Platon i Aristotel dok figura Heraklita, koji sjedi na prvoj stepenici oslonjen na lijevi lakat, prikazuje Mikelanđela. Buonaroti, koji je u to vrijeme oslikavao slavnu Sikstinsku kapelu, ima upadljive otoke na polusavijenom desnom koljenu.
- Mogli bismo ih pripisati fizičkoj mani, slikarskoj mašti ili dobijenom udarcu, ali prema onom što je zabilježeno u literaturi, u pitanju je giht, reumatska bolest uzrokovana stvaranjem i taloženjem kristala mokraćne kisjeline u zglobovima – objašnjava profesor Franko. – Kad je oslikavao Sikstinsku kapelu, Mikelanđelo je živio na hljebu i vinu. Poznato je da se u preradi grožđa i proizvodnji vina koristi olovo i da su u posudama u kojima se čuva pronađeni tragovi. Olovo je, dakle, jedan od glavnih krivaca za nastanak bolesti. Pored gihta, Mikelanđelo je patio i od bubrežnih kamenaca.
Vitsaveja i rak dojke
Vitsaveja je protagonistkinja čuvenog platna „Vitsaveja s Davidovim pismom” koje je Rembrant naslikao 1654, a danas se nalazi u pariskom Luvru. Na njemu je lijepa žena koju mori teška dilema: da li da ostane vjerna mužu ili posluša svog kralja i dođe na dvor da mu bude ljubavnica? U ruci drži pismo u kojem kralj David od nje traži da uradi ovo drugo.
Izgleda da je model koji je Rembrant koristio da bi naslikao Vitsaveju bila Hendrikje Stofels, u početku njegova kućna pomoćnica, a kasnije mnogo više. Na slici se vidi da žena, koja je u vrijeme poziranja imala tridesetak godina, boluje od tumora.
- Primjetna je oteklina na lijevoj dojci koja se proteže prema pazuhu – precizira profesor Franko.
Uprkos tome što je tumorska masa već bila vidljiva, Hendrikje je poživjela još osam godina od trenutka kad je portret nastao. Zahvaljujući avangardnim dijagnostičkim instrumentima, danas se zloćudni tumori dojke otkrivaju u ranoj fazi kad se ne vide golim okom.
Uvećani limfni čvorovi
Flamanski slikar Marinus Van Roimersvale volio je da slika bankare i sakupljače poreza. Tako i ulje na platnu “Bankar i njegova žena”, koje se danas čuva u madridskom muzeju Prado, prikazuje upravo pohlepnog bankara koji se zanio brojanjem novca i ne obraća pažnju na ženu pored sebe. I žena, s prstima na „knjigovodstvu”, gleda u novac, a pošto joj je glava okrenuta udesno, na vratu se primjećuje anomalija.
- S jedne strane se vidi otok ili čak više njih – ističe profesor Franko. – U većini slučajeva, takvu otečenost uzrokuju limfni čvorovi, uvećani zbog infekcije ili zapaljenja u zoni grla. Dijagnoza je prilično jednostavna kao, uostalom, i liječenje. Ponekad, međutim, uvećanje izazove teža bolest, to jest tumor (limfom) ili tumorska masa na drugom mjestu koja je zahvatila i limfne čvorove (metastaze). Oni su česta meta tumora iz drugih djelova tijela.
Ciroza pijanog Silena
Ko je Silen? Učitelj i tutor Dionisija, božanstva iz grčke mitologije poistovjećivanog s Bahusom kojeg su u starom Rimu slavili kao boga vina i seksa. Zna se da je Silen bio mudar čovjek, ali i da je previše volio vino. Rubens ga je naslikao kako jedva vuče teške noge i s naporom gleda u zemlju, debeo, razuzdan i - pijan.
-Silen je očigledno bio sklon alkoholizmu, što se može zaključiti po stomaku koji je naduven i napet – kaže dr Franko. – Reklo bi se čak da ima ascites, to jest nakupljenu tečnost u trbušnoj duplji. Ascites može biti posljedica ciroze jetre, a istoj hroničnoj bolesti pripisuju se i vidljive vene oko pupka. Proširene i ispreplijetene, dobijaju oblik koji podsjeća na paukovu mrežu ili glavu meduze – objašnjava poznati stručnjak.
Ovom slikom, Rubens kao da je želio da poruči: ljudi, ne pretjerujte s vinom. Danas bi dobro došla u snažnim i sugestivnim kampanjama protiv alkoholizma i vožnje u pijanom stanju!
Madonina gušavost
Pjero dela Frančeska je fresku „Madona del parto” naslikao za samo šest dana. Tri četvrtine djevice Marije (neuobičajeno prikazane u poodmakloj trudnoći) zadržava kraljevsku pozu. Ruka je na stomaku, velikom taman toliko da haljina ostane malo otvorena i pokaže besprekorno donje ruho. Druga ruka pridržava leđa, kako to često rade trudnice. Čelo je visoko, pogled zamišljen, a vrat uspravan. Upravo je na njemu važan detalj.
- Blagi otok na prednjem dijelu Madoninog vrata je gušavost, bolest štitane žlijezde tipične za ono vrijeme kad se pila voda iz bunara. Česta je i danas kod osoba kojima nedostaje jod zato što, na primjer, žive daleko od mora. Žlijezda se zbog toga uvećava do gušavosti kako bi nakupila što više joda za sintezu tireoidnih hormona – zaključuje na kraju profesor Franko.
Izvor: VIVA
Bonus video:
