Bitno je sačuvati iskrenost i emociju koje dječija pjesma treba da nosi

Crnogorski kantautor Marko Prentić već je izgradio prepoznatljiv autorski pečat pjesmama koje je pisao kako za sebe, tako i za brojne kolege, a od kojih su mnoge pronašle put do publike i postale hitovi. Posljednjih godina njegov stvaralački opus obogaćuju i pjesme namijenjene najmlađima, a da se i na tom polju uspješno snalazi potvrđuju nagrade sa prošlogodišnjeg Cattaro festivala, kao i sa nedavno završene “Naše radosti”.

Ne krije da je izazovno stvarati muziku za dječije festivale, imajući u vidu da pjesma treba da bude zanimljiva djeci, ali i da ostavi utisak na stručni žiri i odraslu publiku.

“Prije svega, rad sa djecom me zaista ispunjava. Posebno me raduje saznanje da kroz pjesmu mogu da doprinesem njihovom muzičkom razvoju, ali i da stvorim nešto što će jednog dana predstavljati lijepu uspomenu na njihovo djetinjstvo. Upravo je to moj glavni motiv u ovoj priči. Dok stvaram melodiju, trudim se da uvijek osluškujem dijete koje i dalje postoji u meni. Mislim da je to ključno, jer samo tako možemo sačuvati iskrenost i emociju koje dječija pjesma treba da nosi”, kaže na početku razgovora za “Vijesti” Prentić koji je još kao dijete počeo da se bavi muzikom svirajući gitaru. Ipak, dobro pamti hitove iz perioda svog odrastanja, a danas se trudi da svojom muzikom stvori pjesme koje će i buduće generacije pamtiti i uz koje će odrastati.

“Vodim se idejom da stvorim melodiju koja će biti pjevljiva, prijemčiva i bliska dječijem senzibilitetu, ali istovremeno prilagođena vokalnim mogućnostima djetata koje je izvodi. Želim da se dijete tokom izvođenja osjeća lijepo i sigurno. Naravno, olakšava kada znate koja je to muzika koju djeca vole da slušaju, pjesme koje pjevaju i ono što ih pokreće”, ispričao je on.

Kada uporedi dječiju muziku iz vremena kada je on odrastao, otkriva šta se najviše promijenilo, da li samo zvuk i produkcija ili i način na koji se djeca danas povezuju sa muzikom:

Mnoge pjesme sa dječijih festivala iz vremena mog odrastanja i danas se pjevaju i njeguju među novim generacijama. To je najbolji pokazatelj njihove vrijednosti i siguran sam da one i danas predstavljaju inspiraciju mlađim autorima. Sasvim je prirodno da se muzika vremenom mijenja, da dolaze novi trendovi, produkcijska rješenja i načini izražavanja. Ipak, mislim da u svim tim promjenama moramo težiti kvalitetu. Tehnologija i produkcija mogu mnogo toga da unaprijede, ali dobra melodija, lijepa poruka i iskrena emocija ostaju temelj svake pjesme koja traje”, siguran je Prentić.

Iako bi dječiji festivali prvenstveno trebalo da budu prilika za zabavu, druženje i upoznavanje sa muzikom, sve veći značaj pridaje se takmičarskom dijelu, izgledu nastupa i konačnom rezultatu. Ulaganja roditelja u pjesme, kostime i koreografije dodatno podižu očekivanja i stvaraju pritisak na najmlađe, zbog čega se čini da se u trci za što boljim plasmanom polako gubi iz vida osnovna svrha ovakvih manifestacija a to je da djeci pruže radost muziciranja i bezbrižno uživanje na sceni.

“Mislim da je važno da uvijek imamo mjeru. Svaki dodatni element nastupa, bilo da je riječ o kostimu, koreografiji ili scenskom nastupu, može biti dobrodošao ukoliko doprinosi priči i atmosferi pjesme i ostaje u okvirima dječije mašte. Dječiji festivali prije svega treba da budu prostor za igru, kreativnost, druženje i lijepo iskustvo. Ne smijemo zaboraviti da je najvažnije da djeca iz svega toga ponesu radost i zadovoljstvo, a ne osjećaj takmičarskog pritiska”, savjetuje Prentić.

U vremenu kada djeca odrastaju uz muziku sa društvenih mreža i pjesme koje preko noći postaju popularne, njihovo muzičko okruženje značajno se razlikuje od onog u kojem su odrastale prethodne generacije. Takvi trendovi neminovno utiču na formiranje njihovog muzičkog ukusa, ali i na očekivanja koja imaju od pjesama predstavljenih na dječijim festivalima. Zbog toga se savremeni autori suočavaju sa izazovom da stvaraju muziku koja će biti bliska najmlađima, a istovremeno zadržati vrijednosti i duh dječije pjesme.

“Djeca upijaju gotovo sve što čuju i zato je veoma važno da ih od najranijeg uzrasta usmjeravamo ka muzici koja je kvalitetna i primjerena njihovim godinama. Ne mislim da djecu treba izolovati od savremenih muzičkih trendova, jer su oni dio njihovog odrastanja, ali je bitno da imaju priliku da upoznaju i drugačiju muziku. Upravo tu veliku ulogu imaju roditelji, škola, mediji i autori koji stvaraju za najmlađe. Mislim da im dugujemo kvalitetan muzički sadržaj, jer ono što danas slušaju u velikoj mjeri oblikuje njihov budući muzički ukus”, kaže sagovornik “Vijesti”, te otkriva da li njegove pjesme nastaju uz gitaru, te piše li ih u odnosu na to što dijete može da izvede:

“Pjesme najčešće nastaju uz pratnju gitare ili klavira. Ono što smatram najvažnijim jeste da dobro poznajete vokalne mogućnosti izvođača - njegov tonski opseg, boju i tehniku glasa. Upravo ti elementi često određuju karakter same kompozicije. Kada pjesmu namjenski stvarate za određeno dijete i prilagodite je njegovim mogućnostima, čitav proces postaje mnogo prirodniji. Posebno mi je važno da budem uključen u svaki korak, od prvog predstavljanja pjesme i njenog učenja, pa sve do snimanja. Na taj način dijete postepeno usvaja pjesmu, stiče sigurnost i na kraju je izvodi sa mnogo više slobode i emocije”, otkriva Prentić.

Nekada smo upravo na festivalima poput “Naše radosti” i “Zlatne pahulje” imali hitove koji se pjevaju decenijama. No, brz način života uz to i shvatanje muzike uticalo je na to da danas ni pjesme za odrasle ne traju dugo, a kamo li one za djecu.

“Sve je individualno. Možemo pratiti trendove i pokušavati da predvidimo u kom pravcu će nas oni odvesti, a možemo i da čuvamo vrijednosti za koje vjerujemo da nas čine autentičnima. Brzina današnjeg života i način na koji konzumiramo muziku svakako utiču na njeno trajanje. Ipak, ne bih rekao da je danas nemoguće stvoriti pjesmu koja će trajati. Vjerujem da je to moguće ukoliko kao autori kontinuirano radimo na sebi, njegujemo svoj izraz i ne odustajemo od kvaliteta. Možda upravo tako, bez kalkulisanja i trke za trenutnom popularnošću, nastane nešto što će ostaviti trag i inspirisati generacije koje dolaze”, zaključuje Prentić.