Nema nikakve sumnje da vremenske prilike mogu uticati na neke ljude, a čak je i jedno cijelo naučno polje posvećeno ovom fenomenu: biometeorologija, mala, ali raznovrsna skupina atmosferskih naučnika koji proučavaju kako – i zašto – vrijeme utiče na životinje, biljke i ljude.
Ideja da neki ljudi mogu “osjetiti” promjene vremena i prije nego se dese često spadaju u kategoriju ‘narodnih priča’, ali istraživanja, iako ograničena, su pokazala da su vremenske prilike i bol ipak povezani. Ljude na koje promjene najviše utiču često nazivamo meteoropatama (od grčkih riječi Meteora, nebeske pojave; i Pathos, bol, patnja), a pojam se odnosi na fizičko stanje ili simptom koji je povezan sa vremenskim uslovima, kao što su vlaga, temperatura i pritisak.
U naučnoj zajednici još uvijek ne postoji konačano objašnjenje ovog fenomena, ali, prema rječima dr. Robert Nevlin Džejmsona, profesora psihijatrije i anesteziologije na Harvardu i istraživaču koji je proučavao učinke vremena na hronične bolesnike, postoji nekoliko teorija.
Jedna od vodećih se fokusira na promjene atmosferskog pritiska koji se može najbolje opisati kao ‘težina atmosfere koja nas okružuje’. Visok atmosferski pritisak gura tkiva prema tijelu i jednostavno im ne dozvoljava da se šire. Ali, atmosferski pritisak često padne prije nego nastupe loši vremenski uslovi. Tada niži pritisak manjom snagom gura tkiva, što im dozvoljava de se prošire – a proširena tkiva onda stvaraju pritisak na sam zglob. “To su mikroskopske razlike i teško ih možemo primijetiti, osim ako ih ne osjetimo”, kaže dr. Džejmson.
“Osim toga, kada ljudi imaju hronične bolove ponekad živci mogu postati osjetljivi zbog povreda, upale ili ožiljka.”
Živci su preosjetljivi, a pošto se tijelo može [mikroskopski] proširiti ili smanjiti na temelju spoljnih promjena pritiska – preosjetljivi živci će odmah registrovati promjenu, uglavnom u obliku bola.
Ipak, veza između bola i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza jer su različita istraživanja došla do različitih zaključaka. Pored toga što su rezultati poprilično nejasni, tu je i cijela populacija koja tvrdi da promjene vremena nemaju apsolutno nikakav uticaj na njih.
Međutim, sa sigurnošću znamo da vrijeme utiče na neke procese u našem tijelu, kao na primjer – promjena atmosferskog pritiska mijenja i naš krvni pritisak, a ovo može izazvati niz daljih posljedica.
Različiti vremenski uslovi izazivaju različite posljedice
Naučne studije su pokazale da različiti vremenski uslovi mogu imati poprilično različite uticaje na ljudsko tijelo.
Nevrijeme popraćeno grmljavinom: Prema studiji Univerziteta u Sinsinatiju, nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31% i rizik od migrene kod hroničnih bolesnika za 28% (dovoljno je da grom udari čak i 40 km dalje od osobe da izazove ovakve posljedice).
Istraživači su zaključili da munje imaju učinak na glavobolje bez obzira na ostale vremenske nepogode. Tačan razlog nije jasan, ali naučnici pretpostavljaju da elektromagnetni valovi emitovani iz munja mogu biti okidač.
Smog: Istraživači sa Džon Hopkins Univerziteta su povezali izloženost sitnim česticama u vazduhu – drugim riječima, smogom – s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih problema.
“Smog utiče na kardiovaskularni sistem na razne načine”, kaže kardiolog Stefan Sinatra.
“Kad udišete čestice, smog vrši pritisak na pluća koja samim tim može povećati pritisak na srce.
Magla: Za razliku od smoga, magla može pogodovati osobama s respiratornim problemima. Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao “radijacijska magla”, to jest, kada je nebo vedro, a atmosfera stabilna. Dok Sunce izlazi, kapljice vode se isparavaju, a prljavštine i čestice prašine koje tokom dana budu u vazduhu padaju na tlo, prenosi Pikselizam.
“Vaš nos, usta, grlo i gornji disajni puteva su, naravno, učinkoviti kod filtriranja”, kaže dr. Rejmond Kaskiari.
“Ali male čestice još uvijek mogu doći do alveola i uzrokovati štetu. Pošto magla sama čisti ove sitne čestice u vazduhu, ona može biti i korisna.”
Oluje: Nagli padovi atmosferskog pritiska obično dolaze prije same oluje. Prema istraživanju naučnika Univerziteta u Barseloni, oluje mogu povećati rizik simptoma depresije kod nekih pojedinaca, posebno kod onih koji su skloni sezonskim poremećajima.
Sasvim druga studija provedena od strane istraživača Univerziteta Lousvil i objavljena u kanadskom časopisu Journal of Psychiatry povezala je nizak atmosferski pritisak sa povećanim brojem hitnih psihijatrijskih slučajeva, posebno onih koji se odnose na nasilna djela.
Bonus video:
