Ukoliko promijenite navike u spavanju, mijenjate i rad biloškog sata, koji utiče na sveopšte zdravstveno stanje, kažu naučnici u Velikoj Britaniji i Australiji.
U njihovom istraživanju ciljna grupa su bili ljudi koji ostaju budni do kasno u noć.
- Koliko ljudsko telo može da izdrži
- Kako da pravilno dremamo
- Šest mitova o spavanju koji „narušavaju zdravlje“
Morali su da promijene neke navike: da spavaju u istoj posteljini, da budu izloženi jutarnjem suncu i da ne piju kafu pred kraj dana.
Naučnici tvrde da ovakav pristup, koji nekima možda djeluje kao očigledan, može da napravi veliku promjenu u životima ljudi.
Biološki sat prati ritam izlaska i zalaska sunca. Zato i spavamo noću.
Ali, satovi nekih ljudi rade drugačije.
Ranoranioci imaju potrebu da ustanu rano, pa se onda bore sa pospanošću kasno uveče, dok noćne ptice više vole da leškare prijepodne, jer su aktivne do kasno u noć.
Noćne ptice se ne uklapaju u svijet koji funkcioniše od devet do pet, jer im jutarnji alarm zvoni satima prije nego što im je tijelo spremno za buđenje.
Zato je zdravstveno stanje kod noćnih ptica lošije.
Da li ste noćna ptica?
Naučnici su proučavali 21 osobu za koje se kaže da su ekstremne noćne ptice, odnosno to su osobe koje na spavanje idu u pola tri nakon ponoći i ne bude se prije 10.
Evo šta su morali da promijene:
- Ustaju dva- tri sata ranije nego inače, a boravak na jutarnjem suncu ne smiju da propuste
- Doručkuju što ranije mogu
- Vježbaju samo ujutru
- Ručaju svakog dana u isto vrijeme i ne jedu ništa poslije 19 sati
- Ne piju kafu poslije 15 sati
- Ne drijemaju poslije 16 sati
- Idu na spavanje dva-tri sata ranije nego obično
- Bude se u isto vrijeme svakog dana
„Uspostavljanje rutine može pomoći ljudima koji kasno idu na spavanje da prilagode tjelesne satove i poboljšaju fizičko i mentalno zdravlje", rekla je profesorka Debra Skin sa univerziteta u Sariju.
U časopisu Sleep Medicine objavljeni su rezultati koji pokazuju da ljudi nakon buđenja imaju sindrom „zatvorenog oka".
Međutim, oni su rekli da nisu pospani, a da im se nivo stresa i depresije smanjio.
„Uspostavljanje rutine može pomoći ljudima koji kasno idu na spavanje da prilagode telesne satove i poboljšaju fizičko i mentalno zdravlje", rekla je profesorka Debra Skin sa univerziteta u Sariju.
Ona kaže da nedostatak sna može da poremeti mnoge tjelesne procese, koji dovode do kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa.
Telesni sat menja svoj ritam u zavisnosti od toga koliko i kada spavamo
Narušen ritam spavanja i buđenja može da poremeti unutrašnji sat tijela.
Ono što istraživači nisu znali, jeste to kako će na promjenu navika reagovati oni koji spavaju do kasno.
„Ukoliko ste ekstremna noćna ptica, pitanje je da li možete to da korigujete?", kaže doktor Andrev Bagsav, sa univerziteta u Birmingemu za BBC.
On kaže da svako može da promijeni navike u tome kako i kada spava.
„Veoma je važno pomoći jednom dijelu populacije da se osjećaju bolje a da pritom ne naruše svoju rutinu".
Bonus video:
