Srbija, Crna Gora i SPC: "Tenzije će riješiti najviši državni zvaničnici"

Spor Crne Gore i Srbije oko imovine Srpske pravoslavne crkve, analitičari vide kao vještački proizvedenu krizu koja za cilj ima skretanje pažnje sa pitanja poput korupcije i Kosova
8161 pregleda 5 komentar(a)
Aleksandar Vučić, u to vrijeme predsjednik Vlade Srbije, bio je domaćim crnogorskom premijeru Dušku Markoviću prilikom posljednjeg susreta u Beogradu, Foto: Getty Images
Aleksandar Vučić, u to vrijeme predsjednik Vlade Srbije, bio je domaćim crnogorskom premijeru Dušku Markoviću prilikom posljednjeg susreta u Beogradu, Foto: Getty Images

BBC

Dok su se pred podgoričkim Hramom vaskrsenja okupljali vjernici kako bi protestovali zbog usvajanje predloga Zakona o slobodi vjeroispovesti u Crnoj Gori, u glavnom gradu Turske, Ankari, savjetnica crnogorskog ambasadora na Fejsbuku je kucala komentar zbog kog je samo nekoliko dana kasnije suspendovana.

Mirna Nikčević je u komentaru napisala da bi spalila hram u Podgorici u kome su se okupili protivnici novog predloga zakona.

Njene riječi nisu imale ništa sa zvaničnim stavom crnogorskog ministarstva spoljnjih poslova. Ipak, izazvale su lavinu komentara najviših zvaničnika od Podgorice do Beograda.

"Vratile su se priče koje liče na one iz 1990-tih godina. Čak i pojedinci iz diplomatskih krugova šire govor mržnje, za koji, nažalost, vidimo da je mnogo lošeg doneo ovom području. Tada nije bilo društvenih mreža, ali sada ih ima", kaže za BBC na srpskom Mila Radulović, urednica političke rubrike podgoričkih Vijesti.

Analitičari kažu da je pitanje vjerskih zajednica i njihove imovine u Crnoj Gori osjetljivo, ali da su za tenzije u odnosima Srbije i Crne Gore odgovorni političari koji proizvode krize kako bi skrenuli pažnju javnosti sa drugih pitanja.

Ukoliko u Crnoj Gori bude usvojen predlog Zakona o slobodi vjeroispovesti, sve vjerske zajednice moraće da dokažu da je crkvena imovina koju danas posjeduju bila u njihovom vlasništvu prije 1918. godine. Imovina nad kojom vjerske zajednice ne budu mogle da dokažu vlasništvo - postaće državna svojina.

Od vjeroispovesti, Fejsbuka do srpskog ministra Milana Popovića

Dok se druge vjerske zajednice nisu oglašavale, Srpska pravoslavna crkva (SPC) oštro je kritikovala predlog zakona. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je Crnu Goru da ne usvaja ovaj zakon, a ministar spoljnih poslova Ivica Dačić rekao je da bi oduzimanje imovine SPC "izazvalo teške posljedice" u odnosima dvije zemlje.

Istog dana kada je crnogorsko Ministarstvo spoljnjih poslova saopštilo da je Nikčević suspendovana i da je protiv nje pokrenut disciplinski postupak, srpskom ambasadoru u Podgorici Zoranu Bingulcu, iz istog ministarstva, stigao je poziv na hitan sastanak.

Ambasador je na razgovor pozvan zbog "negativnih izjava srpskih državnih i drugih zvaničnika o unutrašnjim pitanjima Crne Gore".

Sabor pred Hramom Vaskrsenja u Podgorici, jun 2019.
FONET

Mitropolit Amfilohije u Podgorici gdje je održan skup protiv Predloga Zakona o vjerskim zajednicama

Negativne izjave kulminirale su izjavom ministra za inovacije i tehnološki razvoj Nenada Popovića, stoji u saopštenju Ministarstva.

Komentarišući predlog Zakona o slobodi vjeroispovesti u Crnoj Gori, Popović je medijima rekao da je „predviđeno oduzimanje imovine SPC neprijateljski čin, kao i napad na SPC, srpski narod i državu Srbiju".

Ipak, u Podgorici kažu da retorika tamošnjih političara nije ni za nijansu drugačija.

"Čuli smo poruke predsjednika Mila Đukanovića koje ne djeluju ni malo umirujuće. Ostao je pri stavu da će Crna Gora ostati pri insistiranju na usvajanju tog Zakona kome se Crkva oštro protivi. Ne vidim na koji će se način ove tenzije smiriti", kaže Radulović.

U intervjuu za televiziju N1, Đukanović je oštro kritikovao SPC rekavši da "čuva infrastrukturu Velike Srbije".

Radulović od sastanka srpskog ambasadora sa predstavnicima Ministarstva spoljnjih poslova u Podgorici ne očekuje mnogo.

"Ovo nije prvi put da se sprski ambasador poziva na razgovore", kaže i podsjeća da je Bingulac prije nekoliko mjeseci primio isti poziv kada je Branka Milić, optužena u slučaju "državni udar", prebjegla u ambasadu Srbije.

Razgovor tada, kaže, nije mnogo toga riješio.

"Te stvari su se nekako izgladile - zaboravi se na cio slučaj", dodaje.

Nakon zvaničnih diplomatskih saopštenja, srpski mediji prenijeli su još jedan Fejsbuk status koji je izazvao lavinu komentara.

Glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Zoran Vujović, koga je srpska publika mogla da gleda u seriji "Budva na pjenu od mora", napisao je na ovoj društvenoj mreži da su Srbi "ništavila, neznalice, izrodi, smećari…", prenijeli su mediji.

Glumac je sporni status kasnije izbrisao sa Fejsbuk profila i objavio novi, u kome se izvinio, ali i skrenuo pažnju da, za dvadeset godina bavljenja glumom, nije dobio više medijske pažnje.

"Izvinite svi dobri ljudi u Crnoj Gori i Srbiji i šire koji ste se pronašli, a nije se na vas odnosilo!", napisao je.

Kome odgovaraju tenzije?

Radulović kaže da najviše zabrinjava to što oštar, nacionalistički jezik koriste visoki državni zvaničnici i iz Srbije i iz Crne Gore.

"Rječnik koje koriste širi tenzije koje se godinama izvlače u svakom trenutku kad to odgovara partiji na vlasti u Crnoj Gori", kaže Radulović.

Novinarka i predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milka Tadić rekla je za N1 da su za sledeću godinu najavljeni izbori u Crnoj Gori i da tenzije idu na ruku Đukanoviću, jer će mu pomoći da mobiliše glasače.

"Čini mi se da je opet izvukao priču oko zakona i tu se prije svega lomi pitanje crkvene imovine kako bi u stvari opet na podjelama pokušao da dobije još jedan mandat", rekla je Tadić.

Devojka nosi zastavu Crne Gore
Getty Images

Fejsbuk je bio glavna platforma za razmjenu neslaganja u vezi sa crnogorskim zakonom

Radulović dodaje da vlastima u Podgorici tenzije odgovaraju i zbog optužbi za korupciju koje dolaze sa različitih strana.

"U Podgorici niko ne može da objasni šta je pozadina tenzija sa Beogradom. Procjene su da sve ovo ima veze i sa velikim problemom koji stoji pred Srbijom u vidu rješavanja problema Kosova", dodaje Radulović.

Pregovori Beograda i Prištine prekinuti su u novembru prošle godine, nakon što je Kosovo uvelo takse od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije. Evropska unija insistira da Beograd i Priština nastave pregovore o normalizaciji odnosa.

Ono što se sa izvjesnom sigurnošću može pretpostaviti, dodaje Radulović, jeste ko može da smiri tenzije Beograda i Podgorice.

"U Podgorici nema zvaničnih komentare ni ministra spoljnih poslova, ni srpskih zvaničnika - ali svi komentarišu da se ne radi o diplomatiji već o politici i da će se stvari riješiti na relaciji najviših državnih zvaničnika".

Bonus video: