Prije 10 godina Crnogorci su se na referendumu odlučili da više ne budu dio zajedničke države sa Srbijom. Posle proglašenja nezavisnosti, privredni rast prvih godina iznosio je između 7% i 11%, da bi krizne 2009. godine pao za 6%. Karusel bruto domaćeg proizvoda (BDP) se nastavio do danas.
Međunarodni monetarni fond prognozira za 2016. godinu rast privrede od 4,6%, najjači od početka finansijske krize. Motor za rast su investicije, koje mjerene na bruto produkt rastu sa 19,8% u 2014. na 28% u 2015. godini. MMF očekuje da će se narednih godina ova vrijednost ustaliti.
Kao problem ostaje državna zaduženost, koja će se narednih godina povećavati po stopi od 4% do 6%. Godine 2018. bi zaduženost države prešla granicu od 80% BDP-a. Za 2017. i 2018. godinu MMF polazi od toga da će rast biti 2,5% godišnje. Ali, ove i ovakve prognoze se u Crnoj Gori moraju uvijek uzimati sa rezervom, jer u maloj zemlji samo jedna velika investicija ili dobra tj. loša turistička sezona mogu da maju veliki uticaj na privrednu statistiku.
Pri svemu ovome, primjećuje se i jedna vrsta paradoksalnog razvoja. Dok se privredna situacija, izgleda, stabilizuje, politička treuntno ključa. Nakon protesta protiv 25 godina trajuće vladavine Mila Đukanovića, morala je biti formirana prelazna vlada, koja treba da stvori uslove za fer i slobodne izbore. Dogovor ima za cilj sprečavanje izbornih manipulacija, o kojima se u opozicionim krugovima već godinama govori. Opozicioni Demokratski front objavio je da neće učestvovati u prelaznoj vladi pa i dalje zahtijeva ostavku Đukanovića. Protestuje se i protiv skorašnjeg učlanjenja zemlje u NATO, pošto je ova alijnsa bomardovala Crna Goru još 1999. godine.
Manjkava zaštita investitora
Uprkos dobrim ciframa, strani investitori su u Crnoj Gori često imali otrežnjujuća iskustva. Tako npr. Oleg Deripaska, ruski oligrah, optužuje zemlju da sistematski navlači investitore da bi ih potom progonila iz države. Organi pravosuđa i biznis su u zemlji od 620.000 stanovnika vrlo usko umreženi. Zbog manjkavosti u institucionalnom okviru država se miješa u stečajne postupke i utiče na njih za svoj interes: tako glasi optužba kojoj se crnogorska država izlaže zbog pojedinih odluka stečajnih uprava. Crna Gora se pridružila sankcijama protiv Rusije, iako je Ruska Federacija najveći investitor u Crnoj Gori. Ako se investicije RF saberu sa kiparskim Central European Aluminum Company Olega Deripaske, onda rusko-kiparske investicije iznose ¼ kompletnih stranih investicija proteklih godina.
Rusi ostaju
Osim toga, bogati Rusi su važni investitori u sektoru nekretnina, a turistički sektor Crne Gore bez njih je nezamisliv. Strah od izostanka ruskih turista do sada nije bio opravdan. Sa 800 miliona eura godišnje turizam čini više od 20% BDP. Broj gostiju konstantno raste posebno stoga što Crna Gora profitira od turističke oseke na sjeveru Afrike i u Turskoj. Broj noćenja je prošle godine porastao za 15,6%, a Nacionalna turistička organizacija računa da će taj trend potrajati.
(Wirtschaftsblatt - Privredni List, Beč)
Prevod: M. VULETIĆ
Bonus video:
