Povodom Dana planete Zemlje i potpisivanja Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama
Zašto svi govore o klimatskim promjenama? Vjerovatno zato što je riječ o jednom od najvećih izazova sa kojima se danas suočava naš svijet. Zemlja se zagrijava brže nego ikada, zbog štetnih gasova staklene bašte i njihove emisije koja je rezultat ljudske aktivnosti. Sve što radimo i koristimo u svakodnevnom životu utiče na životnu sredinu. Taj uticaj zove se naš karbonski otisak. Primijetićete lišće na drveću ranije nego što je uobičajeno, kao i cvjetanje i pojavu prvog proljećnog cvijeća mjesecima ranije nego što bi trebalo. Činjenica je da je 2015. bila najtoplija od kada postoje mjerenja, objavile su NASA i Svjetska meteorološka organizacija, jer su globalne temperature bile najviše otkako se sistemski prate i iznad prosjeka iz perioda između 1961-1990.
Zvanični izvještaji o Crnoj Gori već ukazuju na to da su temperature u porastu, da se količina padavina smanjuje, a da su ekstremne vremenske prilike - posebno suša i toplotni talasi, sve češći. Očekuje se da će, u budućnosti, Crna Gora postati još toplija i suvlja - pogotovo u ljetnim mjesecima. Klimatski modeli predstavljeni u zvaničnim izvještajima ukazuju na to da će, ako emisija štetnih gasova nastavi da se povećava, period do 2030. biti obilježen češćim i dužim toplotnim talasima, izuzetno visokim minimalnim i maksimalnim temperaturama, češćim periodima suše, učestalijim olujama u zimskom periodu, ali i smanjenjem ukupne godišnje količine sniježnih padavina. Do kraja ovog vijeka, povećanje temperature i smanjenje padavina postaće još izraženije. Klimatske promjene u Crnoj Gori bi mogle dovesti do više suša, obilnih kiša koje štetno utiču na poljoprivredu, šumarstvo, vodne resurse i prirodnu sredinu, kao i na obalu i priobalna područja, izazivajući porast temperature mora i podizanje nivoa mora od oko 62 cm do kraja 21. vijeka, kako se procjenjuje prema najrealnijem scenariju.
Na svu sreću, dobra vijest je da su zemlje širom svijeta spremne da preduzmu zajedničke klimatske akcije, pa vlade, kompanije i pojedinci rade na otklanjanju uzroka i na prilagođavanju klimatskim promjenama sa kojima smo suočeni. Prvi veliki korak ka zajedničkom djelovanju dešava se danas, u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, gdje će šefovi država iz cijelog svijeta potpisati Pariski sporazum o klimatskim promjenama, čiji su detalji dogovoreni i usvojeni u decembru prošle godine.
Sporazum ima za cilj transformaciju svjetske ekonomije zasnovane na fosilnim gorivima tokom narednih nekoliko decenija i podsticanje većih ulaganja u obnovljive izvore energije, s ciljem preusmjeravanja svjetske ekonomije prema modelu bez ili sa niskom emisijom štetnih gasova.
Sve zemlje koje su prihvatile Pariski sporazum prošlog decembra (196 njih), uključujući i Crnu Goru, složile su se da ograniče rast globalne temperature i zadrže ga ispod 2 stepena Celzijusa, a imajući u vidu ozbiljne rizike koje globalno zagrijavanje donosi, da teže tome da se rast ograniči i na 1,5 stepen Celzijusa u odnosu na pred-industrijski nivo. Ove zemlje obećale su i da će smanjiti globalnu emisiju štetnih gasova staklene bašte za 50-85 procenata do 2050. kako bi se dostigao nivo zagađenja koji planeta Zemlja može podnijeti. Evropska unija se obavezala na smanjenje emisije štetnih gasova za 20 procenata do 2020. odnosno 40 procenata do 2030. godine.
Crna Gora pripada zemljama sa niskom emisijom štetnih gasova, ali su i akcije preduzete ovdje u Crnoj Gori dio globalnog rješenja, a doprinos CG međunarodnim naporima ogleda se u namjeri da se emisija štetnih gasova do 2030. smanji za 30 procenata u odnosu na 1990. godinu, kada je emisija bila 5.239 kilotona CO2. Postoje brojne "bezbolne" mjere ublažavanja emisija koje se mogu uvesti i kojima će se, zapravo, uštedjeti novac i obezbijediti ekonomska korist u Crnoj Gori. Crna Gora je obećala da će smanjiti svoju emisiju štetnih gasova za najmanje 1.572 kilotona, na nivo od 3.667 kilotona ili manje. Očekuje se da će do ovog smanjenja doći putem opšteg povećanja energetske efikasnosti, razvoja industrijske tehnologije, povećanjem udjela obnovljivih izvora energije i modernizacije u energetskom sektoru.
Turizam predstavlja još jedan sektor na koji će klimatske promjene posebno uticati. Prema izvještaju Svjetskog savjeta za putovanja i turizam, direktan doprinos putovanja i turizma, crnogorskom BDP-u u 2014. bio je 348,4 m. eura ili 9,5% od ukupnog BDP-a. Jedan od načina na koji Vlada CG planira da uzme učešća u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena jeste i kroz razvoj niskokarbonskog turizma. Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore i UNDP, kroz projekat „Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori“, identifikuju načine za pomoć u tranziciji zemlje ka karbonski neutralnom putovanju i turizmu uglavnom kroz podsticanje održivosti i inovacija u turizmu. Ovaj projekat, koji finansira Globalni fond za životnu sredinu, doprinijeće smanjenju emisije štetnih gasova u sektoru turizma i na taj način smanjiti njegov štetan uticaj na životnu sredinu, podstičući razvoj Crne Gore kao održive niskokarbonske turističke destinacije. Do toga će se doći maksimalno efikasnim korišćenjem energije, podsticanjem niskokarbonskog prostornog planiranja, razvojem održivih rješenja u transportu i sprovođenjem isplativih mjera ublažavanja klimatskih promjena - posebno u sektoru smještaja.
Akcije koje preduzmemo danas odrediće kako će naš svijet izgledati za 25 ili 50 godina. Stvaranje nove i bolje budućnosti je moguće. Današnjim potpisivanjem sporazuma, zajedno sa drugim zemljama, CG kreće u dugoročnu misiju zaštite životne sredine kroz mobilizaciju stanovništva, poslovnog sektora i državne uprave kako bi se stvorila zdrava i održiva životna sredina, smanjio uticaj na klimu, a Planeta sačuvala za buduće generacije.
Autorka je stalna koordinatorka sistema UN i stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori
Bonus video:
