Prosvjećivanje - davno je preporučeno

Odmah da ga citiram: „Ne smiju nikome da smetau činjenice“. Da ne bude gunđanja. „Sada imamo drugu fazu razvoja grada i ona se zove da je svaki građanin Podgorice na prvom mjestu“
71 pregleda 1 komentar(a)
Slavoljub Stijepović, Foto: Vesko Belojević
Slavoljub Stijepović, Foto: Vesko Belojević
Ažurirano: 16.05.2014. 14:11h

Smijeh kao lijek - davno je preporučeno. Odavno nisam imao priliku da se uvjerim tako čvrsto u istinitost narečene maksime kao ovih dana. Slušao sam dozirano, zdravlja radi, (jer lijek je ljekovit samo u propisanim dozama), aktuelnog ministra prosvete (bivšeg ministra sporta, bivšeg ...) I pucao od smijeha. I pitao se zašto on nije istovremeno i ministar zdravlja (i veselja). A najavljen je kao budući gradonačelnik (vesele nam) Podgorice. Slušajući ga ovlaš mogao bih napisati esej, ma kakav esej, mogao bih i roman. No, evo nekoliko crtica. Da nas razonode.

Odmah da ga citiram: „Ne smiju nikome da smetau činjenice“. Da ne bude gunđanja. „Sada imamo drugu fazu razvoja grada i ona se zove da je svaki građanin Podgorice na prvom mjestu“. Da je to kazao ministar svinjarstva ili govedarstva i tad bih se zapanjio. A kada to kaže ministar prosvete - e to je već dubokoumna poruka. Samo što ja nisam dovoljno uman da je odgonetnem. Dakle, faza razvoja se „zove da je svaki građanin ...“ To je nova, meni nedostupna, logika i semantika u lingvistici. A sada ono najbitnije oko čega lome koplja filozofi, logičari, matematičari,...: „svaki građanin Podgorice na prvom mjestu“. Zaključih nerado da ova mudrost predstavlja revoluciju u saznanju koja uveliko nadmašuje moja konzervativna klasična poimanja. Jer, građani po nekom kriterijumu mogu biti poredani u red (poredak - „po poretku nekome sleduju“) pa je neko prvi, neko drugi, a bogme, ima i poslednji. Ali za Migovog najavljenog gradonačelnikovanja svi će biti prvi. Odnosno, na prvom mjestu. Čak neće biti ni onoga „do njega“. Blago nama svima prvima! (Jedino ne znam hoće li biti prvijih i najprvijih.) Kad odem kod doktora uvijek ću biti prvi. Racionalni matematičari zaključiše da je ovo nemjerljiv doprinos nauci vrijedan Nobela. Odsad će, kažu, sve redne brojeve osim prvi izbaciti iz upotrebe kao suvišne.

„Leks supriori derogira leks manje važan“ - edukuje nas ministar prosvetar (pravnik). U svojoj uobrazilji i neukosti mislio sam da se iz klasičnih jezika sentencije citiraju, što bi značilo da se navode u originalu, ili pak, da se prevode. Tako smo mi nepismeni pisali (u zabludi): „Lex superior derogat legi inferiori“ i prevodili sa: „Viša norma ukida nižu“. Usput smo naučili i da razlikujemo padeže: lex, ..., legi, ... Ali, zar da aktuelni prosvetar spadne na nivo znanja tradicionalnog latinskog jezika i poznavanja padeža? Ne, znanje se stalno usavršava, poglavito u migologiji. Stoga imamo lex umjesto legi, derogira umjesto derogat, ... Malo latinski, malo migovski. Kao kad bismo za Bijela kuća (White House) u Vašingtonu rekli Bijela house ili White kuća.

Prosvetar, prefinjeni lingvista, popravlja dugogodišnjeg iskusnog novinara kada ga ovaj „u interesu javnosti“ pita, te odgovara: „OK ako je to zbog javnosti“. Umjesto da, poput referentnih, pardon - zastarelih i nakaradnih, lingvista kaže: „radi javnosti“ (cilj, interes), on to elegantno pervertira u „zbog javnosti“ (uzrok).

Neumorni učevni prosvetar nadahnuto nastavlja: „Pozitivna je osnovana kao neko ko temelji osnovne vrijednosti...“ Neće jednostavno da kaže: “Pozitivna je osnovana kao partija koja temelji...“ Partija je pojam, a ne živo biće, a zamjenice ko i neko zamjenjuju bića, a šta (što), nešta (nešto) odnose se na neživi pojam. Recimo: „Migo je neko ko njeguje kulturu govora“, a „Pozitivna je nešto što je nepoznanica“. No, to što je takoreći trivijalno i što bi trebalo da zna prosječno pismen osnovac, naravno da zna najviše pozicionirani prosvetar sa impozantnom govornom kulturom, ali je isuviše prosto, banalno i neoriginalno da bi ga koristio.

„Vi znate da se u Crnoj Gori pucalo i kad se trebalo i kad se nije trebalo“- nastavlja učenjački. „Ne bi slušali našu himnu: „Oj svijetla majska i vječna Crna Goro.““ (Ja tu himnu, među nama kazano, još nisam čuo. Ali moraću iz ovih stopa da je negdje pronađem. Jer, ako tako kaže ministar univerzalac, nadasve prosvetarac, zacijelo je ima negdje. )

„Uspjeli smo da poslije toliko godina i decenija vratimo u naš ustav crnogorski jezik.“ Uporno uzaludno pokušavam da saznam kada je ranije, prije koliko godina i decenija, u našem ustavu postojao crnogorski jezik te ga konačno uspješno vratismo.

„Njima trjeba ...“ Ne znam šta njima „trjeba“, ali znam da meni ovo, ipak, zdrav mozak sjeba!

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")