DRUGI O NAMA

Može li EU da urazumi vlast u Podgorici?

Pri tome se Crna Gora ustavom definiše kao ekološka država. Nema nijednog morskog područja pod zaštitom. Ribari sa dinamitom nekažnjeno love. Kanalizacija države neprečišćena otiče u more. Crna Gora ima nešto manje od 650.000 stanovnika i tri veća grada. A vlažno područje nekadašnje ulcinjske solane je isušeno. Tamo gdje su se nekad odmarale ptice selice, sada bi trebalo da nastane hotelski kompleks.
126 pregleda 2 komentar(a)
obala, devastacija, Foto: Arhiva “Vijesti”
obala, devastacija, Foto: Arhiva “Vijesti”
Ažurirano: 27.07.2018. 09:45h

Novinar Noje cirher cajtunga Andreas Ernst piše: „Da li nam je od koristi ili nam više šteti? – Američki predsjednik Tramp još nije zaključio svoju evaluaciju NATO. S jedne strane postoje takvi kao što je Njemačka, koji štede na izdacima za odbranu a lijepo su se raskomotili pod američkim nuklearnim štitom. To je, kako kaže Tramp, ’tužno, vrlo tužno’. S druge strane, zemlje-članice su se obavezale da će te izdatke povećati: 2018. za 34 milijarde dolara. Dio toga bi trebalo da dobije američka industrija oružja koju je predsjednik reklamirao na samitu NATO. To bi onda bila dobra strana vojne alijanse.“

„Ali, tu je i član 5 ugovora NATO: slučaj napada na jednu državu koji sve saveznike obavezuje da joj pomognu, jer je to napad na čitav Savez. To je za Trampa neprijatno. Kada bi, na primjer, bila napadnuta Crna Gora, upitan je Tramp u jednom intervjuu, ’zašto bi moj sin išao tamo i branio je?’ – Predsjednik je odgovorio da se i sam to pita: ’Crna Gora je mala zemlja sa snažnim i veoma agresivnim ljudima. Oni bi mogli postati agresivni i - bravo! - eto nama Trećeg svjetskog rata.“

„Poslije ovoga se isplati mala činjenična provjera. Tvrdnja br. 1: Crna Gora je mala zemlja. Tačno: 625.000 stanovnika živi na 13.812 kvadratnih kilometara. Tvrdnja br. 2: Crnogorci su snažni. Djelimično tačno: nacionalni sport jeste vaterpolo, ali gotovo svi Crnogorci ga uglavnom samo gledaju. Tvrdnja br. 3: Crnogorci su agresivni, vrlo agresivni. Tu postaje komplikovano. Misli li Tramp na borbe Crnogoraca protiv Osmanlija, kojima nikad nije uspjelo da ostvare potpunu dominaciju nad njihovom zemljom? - Teško. Uz to, radilo se o odbrambenim ratovima. Među susjedima iz bivše Jugoslavije, Crnogorci su na sasvim drukčijem glasu. Oni važe kao, pa, recimo, ne baš agilni, prije svega muškarci. Primjer: u Pivi se tradicionalno održava takmičenje u ležanju. Pobjednik je onaj koji najduže leži“. Poglavlje 27 - najveće i najteže

Crnom Gorom se bavi i minhenski dnevnik Zidojče cajtung, ali iz sasvim drukčije perspektive: „Crna Gora reklamira svoju netaknutu prirodu. Ali njoj prijete korupcija i nepotizam“, piše autorka članka Brigite Kramer: „Glavni grad Podgorica je iza brda. Tamo vlada ne čini mnogo kako bi očuvala prirodnu ljepotu i bogatstvo vrsta na obali. Pri tome se Crna Gora ustavom definiše kao ekološka država. Nema nijednog morskog područja pod zaštitom. Ribari sa dinamitom nekažnjeno love. Kanalizacija države neprečišćena otiče u more. Crna Gora ima nešto manje od 650.000 stanovnika i tri veća grada. A vlažno područje nekadašnje ulcinjske solane je isušeno. Tamo gdje su se nekad odmarale ptice selice, sada bi trebalo da nastane hotelski kompleks.“

Nakon objašnjenja da „se uvale prodaju investitorima iz Rusije, Egipta ili Ujedinjenih Arapskih Emirata da bi tu nastale luke za jahte, vile, hoteli, odmarališta“, Kramerova, koja obalu upoznaje uz pomoć jednog ekološkog aktiviste i filmskog autora, razgleda hotel As u Perazića dolu. „Strm i upola dovršen put pun serpentina vodi u tesnu petrovačku uvalu. Jedan ruski investitor je tu mjesecima eksplozivom rušio stijenje na strmoj obali da bi napravio mjesta za ogroman hotel. On nikada nije završen. Investitora više nema, započeta zgrada propada. Dvadeset spratova, stotine soba sa prozorima bez stakala i pogledom na more (...)“

Ekološki aktivista objašnjava autorki teksta da „je svaki put kada je neki potez zemlje proglašavan za posebno dragocen, taj potez kasnije nuđen na prodaju“. Situacija je „mračna“ i ekološki aktivisti su zatražili podršku kolega iz Italije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije okupljenih u organizaciju One Adriatic. Ali, nema finansijskih sredstava za zaista ozbiljan rad. Posljednja nada su uslovi za prijem Crne Gore u Evropsku uniju, jer je u pregovorima poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene – najveće i najteže. „Izvještaj Evropske komisije o napretku CG podsjeća da su na planu vodoprivrede i uklanjanja otpada potrebna još velika nastojanja a u zemlji, kao što piše u izvještaju, nema dovoljno upravnih kapaciteta na nacionalnom i lokalnom nivou“, piše, između ostalog, Kramer za Zidojče cajtung.

(Deutsche Welle)

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")