jus forum

Ruka na Ustavu

Za razliku od Venecuele u Crnoj Gori niko od zvaničnika se ne oglašava po pitanju „trećeg mandata" aktuelnog predsjednika i makar malo da ,,razvuče" ustavnu odredbu o ograničenosti broja mandata.
1 komentar(a)
zakon, ustav, pravda, Foto: Shutterstock
zakon, ustav, pravda, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 22.02.2019. 12:45h

Da mihi facta, dabo tibi ius

(Daj mi činjenice, daću ti pravo)

Prije par dana planetu je obišla slika kolumbijskog potpredsjednika Nikolasa Madura koji je sa Ustavom ove zemlje u rukama (minijaturnih dimenzija) objašnjavao da ako harizmatični venecuelanski predsjednik Hugo Čavez ne bude mogao zbog bolesti doći u zemlju i položiti zakletvu u ustavom predviđenom roku. Ustav neće biti prekršen i pozvao narod da na ulicama brani „stečenu slobodu."

Samo dan kasnije, predsjednica Vrhovog suda Luisa Estrella Morales obznanila je da predsjednik Čavez može položiti zakletvu i nakon Ustavom predviđenog roka, uz kratak komentar da „za sada ne može saopštiti kada će i gdje predsjednik pložiti zakletvu" (sa sve rukom na Ustavu)!

KARAKAS VIA PODGORICA

Za razliku od Venecuele u Crnoj Gori niko od zvaničnika se ne oglašava po pitanju „trećeg mandata" aktuelnog predsjednika i makar malo da ,,razvuče" ustavnu odredbu o ograničenosti broja mandata.

 Pravnici sa profesionalnim dignitetom uglavnom poslovično mudro ćute i slažu se sa stavom ranijeg člana Venecijanske komisije prof. Vojina Dimitrijevića koji je saopštio da se za razliku od Borisa Tadića crnogorski predsjednik ne može i treći put kandidovati zato što „Ustav Crne Gore i zakon o njegovom sprovođenju iz 2007. godine, za razliku od Ustavnog zakona Srbije usvojenog godinu dana ranije, ne sadrži član po kojem se od osamostaljenja države mandati računaju nanovo".

I tako, dok vijesti iz Karakasa (glavni grad Venecuele) obilaze planetu, iz Podgorice samo pokoja o tome da smo „lideri evropskih integracija na Balkanu i da treba dodatno da unaprijedimo vladavinu prava..." U međuvremenu, a da se baš previše ne talasa, neko bi trebalo da pronađe pravni osnov pa da živa čovjeka provuče kroz iglene uši, a sve ,,u skladu sa Ustavom". Problem je samo ko će to obznaniti i pravno obrazložiti, a pritom visoko u fokusu držati priču o poglavljima 23 i 24, vladavini prava, reformama...

Pritom, Gerald Knaus, njemački analitičar za Balkan, upozorava da „postoji limit do kojeg jedno društvo može doći u sprovođenju reformi, a da se zaista ne transformiše..."

MANDATI

Aktuelni predsjednik države prvi mandat započeo je nakon pobjede u drugom krugu 11. 05. 2003. godine, a drugi nakon pobjede u prvom krugu predsjedničkih izbora 06. 04. 2008. godine.

Prvi mandat započet je u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora, u kojoj je Crna Gora bila država u okviru složene zajednice, ali za razliku od Srbije po sticanju nezavisnosti nijesu raspisani izbori za predsjednika države, već je mandat istom produžen do isteka od 5 godina od dana izbora.

Stoga, oni koji će imati zadatak da „razvlače Ustav" dužni su odgovoriti na pitanje šta je i na kojoj je funkciji je bio aktuelni predsjednik od 21. 05. 2006, a posebno od 19. 11. 2007. kada je usvojen novi Ustav, do isteka mandata aprila 2008? Sudeći po Službenom listu CG na funkciji predsjednika države Crne Gore!

Ustav u članu 97 stav 2 pritom utvrđuje: „Isto lice može biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta". Da ne bude zabune u Ustavu ne stoji „isto lice se može kandidovati najviše dva puta".

Šahisti bi rekli šah mat.

PAUČINA

Šah je plemenita i viteška igra, igra sa pravilima. Pravo bi, takođe, trebalo da počiva na pravilima, ali Onore de Balzak rezignirano zapisa da su „zakoni tek paučina kroz koju prolaze velike, a hvataju se male muve."

No, vratimo se Ustavu. Nesporno je da su ustavne norme u Srbiji i Crnoj Gori kada je u pitanju mandat predsjednika države istovjetne, kao i da je istovjetna situacija sa prvim mandatom g. Tadića i crnogorskog predsjednika. Međutim, očito je da nije istovjetna pravna situacija kada su u pitanju ustavni zakoni za sprovođenje ustava.

U Ustavnom zakonu za sprovođenje Ustava Republike Srbije u članu 18 pod nazivom „Mandat predsjednika Republike" eksplicite stoji: "Izbor predsednika Republike iz člana 3. stav 2. ovog zakona smatraće se prvim izborom u smislu člana 116 stav 3 Ustava".

Za razliku od srpskog Ustavnog zakona, naš Ustavni zakon nema ovakvu normu, već ima član 2 koji integralno glasi: "Organi vlasti u Crnoj Gori i drugi državni organi, organizacije i službe i organi lokalne samouprave nastavljaju sa radom do isteka vremena na koje su birani, u okviru prava i dužnosti utvrđenih Ustavom, ako ovim zakonom nije drukčije određeno."

Dakle, za razliku od srpskog ustavopisca koji je ustavnim zakonom u članu 3 ograničio mandate i naložio održavanje izbora za narodne poslanike i predsjednika Republike i za to utvrdio rok, crnogorski ustavopisac je produžio mandate nosiocima vlasti do isteka mandata. Pritom nije, poput srbijanskog ustavopisca, propisao da se "izbor predsjednika države ima smatrati prvim izborom".

Valtazar Bogišić je zapisao: „Kad tumačiš ugovor, pazi riječi, ali još više volju i namjeru". Prilikom pisanja crnogorskog Ustava, a osobito Ustavnog zakona očita namjera ustavopisca je bila da se ne prekidaju mandati i da se obezbjedi kontinuitet vlasti.

Sve navedeno sadržano je i u pravnoj eksplikaciji prof. Vojina Dimitrijevića iz jula ove godine, koji zasigurno istu nije zasnovao jer voli ili ne voli određenog kandidata ili mu se sviđa ili ne sviđa određeni politički profil.

Jednostavno profesor je profesor.

 IN MEMORIAM

Vojin Dimitrijević (1932-2012).

Srpski pravnik, čija su specijalnost bili međunarodno pravo i međunarodni odnosi. Direktor Beogradskog centra za ljudska prava od 1995, a 1998. prevremeno penzionisan u zvanju redovnog profesora zbog protivljenja novom Zakonu o univerzitetu. Od 2000. bio je član Venecijanske komisije Savjeta Evrope, a od 2001. član Stalnog arbitražnog suda u Hagu. Od 2003. bio je komesar Međunarodne komisije pravnika i član njenog Izvršnog odbora od 2006.

Dimitrijević je bio član i potpredsjednik Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija (1982-1994) i sudija ad hoc Međunarodnog suda pravde (2001-2003). Jedan od osnivača Foruma za međunarodne odnose i član Srpskog PEN Centra od 1986. Bio je gostujući profesor na univerzitetima Virdžinija (SAD), Oslo (Norveška) i Lund (Švedska).

Preminuo u Beogradu, 05.10.2012. u 81. godini života.

ZAKLETVA

Budući izabrani predsjednik države Crne Gore biće dužan da prije stupanja na funkciju u Skupštini položi zakletvu koja glasi:

„Zaklinjem se svojom čašću, na Ustavu Crne Gore, da ću dužnost Predsjednika Crne Gore obavljati savjesno i odgovorno za dobro svih građana naše domovine. Kao Predsjednik države posvetiću se očuvanju nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore i njenoj afirmaciji kao građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde, zasnovane na vladavini prava" sa sve rukom na Ustavu Crne Gore.

P.S. U SAD predsjednik polaže zakletvu sa rukom na Bibliji.