Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata koji je na snagu stupio avgusta 2008. u postupku je izmjene i dopune. Određeni su rokovi za sve faze ovoga posla, a rok za razmatranje, možda i usvajanje na Skupštini, je do jula t.g.
U zavisnosti od stanovišta, procjene ishoda ovoga posla su u opsegu od: odlično do nezadovoljavajuće. Odlično se odnosi na poštovanje rokova koje je postavila nova Vlada.. Nezadovoljavajuće će se, to je već očigledno, odnositi na kvalitet zakonskih rješenja. I, naravno, posljedice.
Prvo, važeći Zakon je na silu objedinio dvije oblasti: a) planiranje i uređenje prostora i b) izgradnju. Obje noge u jednu nogavicu.Po inerciji, i predloženim izmjenama i dopunama se ostaje pri tome.
Kroz svu raniju, a i tekuću praksu, potvrđuje se da je bolje da se planiranje prostora i izgradnja regulišu kroz dva zakona. Svi koji imaju dovoljno teorijskog znanja i praktičnog rada u oblastima prostornog i urbanističkog planiranja, arhitektonskog projektovanja, kao i u građevinarstvu, potvrđuju da je potrebno materiju prostornog i urbanističkog planiranja tretirati jednim, a projektovanje i gradnju drugim zakonom.
Prvim područjem su obuhvaćeni razvojni koncepti i regulacija, a drugim materijalizacija. Planiranje i regulacija prostora, osim objedinjavanja kompleksnih sistema uključuje i određene planske horizonte. Projektovanje i gradnja su, po pravilu uže, nekad sasvim usko, usmjereni sa zahtjevom za efikasnošću, odnosno kraćim rokovima.
Postoje i drugi razlozi. U okviru ta dva područja pojavljuju se i novi srodni zakoni, jer treba imati u vidu da se područja i dalje razvijaju. Za sada to su Zakon o energetskoj efikasnosti i priprema posebnog zakona o neformalnim naseljima. Sve je očiglednija potreba da se umjesto mantre o održivom razvoju, zakonom definišu koncepti održivog razvoja. Time se kao zajednica određujemo. Iako se teme urbane ekologije tek pomaljaju kod nas, to je ogromno područje. Zakonom o životnoj sredini mnoge od tema ove oblasti nijesu ni dotaknute.
Na Univerzitetu Crne Gore na dodiplomskim studijama ovaj predmet postoji samo na dva tehnička fakulteta (Građevinskom i Tehnološko – metalurškom, pri čemu samo na po jednom studijskom programu). Pitanje energetske autonomnosti naselja i prostornih, organizacionih i građevinskih rješenja upućuje na mogući posebni zakon.
Drugo, Zakon koji se sada mijenja je promovisao čudo neviđeno – takozvani prostorno urbanistički plan, skraćeno PUP. Tokom izrade i stručne i javne diskusije 2007. i 2008, većina onih koji su poznavali teoriju prostornog i urbanističkog planiranja i ostvarenu praksu u tim oblastima u Crnoj Gori, bila je protiv toga zakonskog rješenja. Prevagnulo je mišljenje konsultanata van Crne Gore i ugledanje na nečija druga iskustva.
Tako su domaći ljudi od te struke "oćerani u male" i, naravno, napravljena šteta. Potvrda tome je da do sada nije usvojen ni jedan PUP, a da se kroz izradu nekoliko koji su u toku stalno nailazi na probleme koji su generisani ovim "pola riba - pola djevojka" zakonskim rješenjem. Koje je urađeno bez odgovarajuće stručne provjere. Apsurd je da je namjera zakonodavca da se isto rješenje zadrži i u izmijenjenom i dopunjenom zakonu (posljednja verzija Nacrta od 31. marta t.g.).
Ali, to nije sve. Recimo, prije skoro dvadeset godina (13. marta 1992.) usvojena je Evropska deklaracija o pravima građana u gradovima, deset godina prije toga Evropska urbanistička povelja.
Naravno, ima još korisnih smjernica, ako se ozbiljno pripremamo za EU. Iz ovih i drugih povelja i deklaracije slijede strategije, a iz ovih planska rješenja. Unapređenje svoje planerske prakse i usklađivanje sa tendencijama u EU prostoru trebalo bi da se odrazi u zakonskim rješenjima. To se u predloženom Nacrtu ne može uočiti. Izgleda da se traži zakonsko rješenje koje bi opravdalo dva gesla: uklanjanje prepreka poslovanju (omiljena tuđica je biznis barijere) i sve preko jednog šaltera. I zakon koji se mijenja i dopunjuje je rađen u ime uklanjanja prepreka poslovanju. Kompleks Zavala je bez ikakvih prepreka građevinski završen čak prije izrade detaljnog urbanističkog plana, pa time i bez građevinske dozvole. Zakon nije bio nikakva prepreka.
Takođe vikend naselje uz skijalište Savin Kuk. Za desetine kuća na obali Bojane, području koje je obuhvaćeno planom Morsko dobro – donijeće se odluka o privremenim objektima. Turizam, iako strateška privredna grana ipak je samo jedan od sadržaja prostora. Prostorno planska i regulaciona rješenja turističkih naselja, kompleksa i objekata se ne mogu u postupku planiranja posmatrati odvojeno od ostalih prostornih i urbanih funkcija. To važi i za sve ostale privredne grane.
Očigledna je namjera da se turizmu da potpuni prioritet. To nosi ogromnu opasnost dalje dezintegracije prostora. Ako zdrav razum nije dovoljan, ovo je dokazivo odgovarajućim urbanističkim i urbanološkim analizama. Takođe i procjenama ugroženosti prostora. Uklanjanju prepreka za kvalitetan život i ostvarivanje onih prava iz Evropske deklaracije o pravima građana u gradovima ovaj zakon neće doprinijeti.
Dublja urbanistička, urbanološka i urbosociološka istraživanja su neprocjenjivo važna prije donošenja još jednog zakona o prostoru i zakona o gradnji. Ko bi se još bavio istraživanjima? Rokovi za izmjenu i dopunu su određeni, a oni su dovoljni za postizanje istaknutih ciljeva: a) nema prepreka profitu b) šteta ide po kapi građana.
Bonus video:
