O PROSTORU, RODE

Urbanistička forenzika

Nedavna izjava g. D. Markovića, predsjednika Vlade Crne Gore, ide u prilog mome više puta javno iznošenom stručnom stavu: “Beskrupulozno i kriminalno otimanje prostora pod plaštom ‘primjene Zakona i planskih dokumenata’ je kriminalna radnja koja je dokaziva.“
2141 pregleda 0 komentar(a)
Marković, Foto: Boris Pejović
Marković, Foto: Boris Pejović

Forenzika je primjena širokog spektra nauka sa ciljem pružanja odgovora na pitanja od interesa za pravni sistem.“ Ovo je jedna od definicija forenzike, koju preuzima i Vikipedija - slobodna enciklopedija. Već više godina, u ozbiljnom poslovnom svijetu, primjenjuje se finansijska forenzika. Recimo, odgovorni privrednici se ne zalijeću da prihvate novog partnera dok mu se ne provjeri porijeklo novca. Računarska forenzika, digitalna forenzika, kriminalistička forenzika... forenzika fotografija iz vazduha i druge.

Nedavna izjava g. D. Markovića, predsjednika Vlade Crne Gore, ide u prilog mome više puta javno iznošenom stručnom stavu: “Beskrupulozno i kriminalno otimanje prostora pod plaštom ‘primjene Zakona i planskih dokumenata’ je kriminalna radnja koja je dokaziva.“

Nekada jednostavnije, nekada mukotrpnije, ali u potpunosti dokaziva. Potrebno je, uz ostale istraživačke discipline uvrstiti i metodologiju i afirmisane prakse urbanističkog i prostornog planiranja. Uostalom, mnogo je pripremljenog materijala, na temu nezakonitosti, tj. otimanja prostora i ugrožavanja javnog interesa, urađenog od strane ekipe Mehanizma, MANS-a i još nekih nevladinih organizacija i udruženja građana. A kao što napomenu i g. Marković, Tužilaštvo se dosljedno - držalo po strani. Aktivno samo u primanju krivičnih prijava i njihovom „razmatranju i izviđanju“. I držanju u fiokama.

Vratimo se izjavi g. Markovića: „Divlja gradnja je pošast. Imamo prostor. To moramo da čuvamo kao zenicu oka svoga. Ne vidim da tu imamo efekat. Želim da vidim rezultat. Ne želim da vidim divlje objekte na pjeni od mora. Ne želim da ih vidim nigdje. Danas inspekcije moraju biti na terenu, mašine moraju biti na terenu da to ruše. Moramo imati aktivnu ulogu tužioca. Nema još ozbiljnog predmeta divlje gradnje pokrenutog od strane tužilaštva i okončanog u sudskom postupku.“ Citat je preuzet iz teksta na portalu Vijesti, u izvještaju o posjeti predsjednika Vlade CG Američkoj privrednoj komori u Crnoj Gori, 4. 3. 2019.

Nema nikakvog razloga da smatram da je izjava predsjednika Vlade data tek tako. Jasno je da se obraćanje važnim investitorima ne smije zasnivati na površnosti i praznoslovlju. Dakle, g. Marković je izrekao riječi spremnosti na odlučnu akciju radi zaštite prostora. Ali... Da razmotrimo, ukratko, šta je sve dovelo do ozbiljne ugroženosti prostora crnogorskih gradova, nacionalnih parkova, morske obale, jezera, obala i vodotokova rijeka itd. I do situacije da nam to svima bode oči i razum, ugrožava budući razvoj i samu budućnost.

Bespravna gradnja je višedecenijska pojava kod nas. U tragovima još od sredine sedamdesetih. Nesumnjivo je da je njeno bujanje krenulo od početka 90-ih godina. Ono što je zanimljivo, i karakteristično, jeste da za trideset godina odvijanja te pošasti pred očima svih nas nije napravljeno ni jedno jedino ozbiljno istraživanje ove raširene pojave. Izuzetak je istraživanje koje je obavljeno u dva naselja, ali nedovoljno i po uzorku i po elementima koji su istraživani, ako se uzme u obzir broj bespravnih objekata i površina destruisanog prostora. A i ta su dva istraživanja urađena kao formalno pokriće za predloženi zakon. Bespravna gradnja se nametnula kao obrazac prostornog razvoja Crne Gore. Države koja se može pohvaliti prvim modernim urbanističkim planom iz 1869. (Danilovgrad), nakon toga urbanističkim planom Nove varoši (Mirkova varoš) u Podgorici, rađenom od 1882. do 1885. Realizacija ovih planova počela je odmah nakon njihovog donošenja. I period između dva svjetska rata i od završetka II svjetskog rata do početka 90-ih imao je kontinuitet urbanističkog planiranja i dobre urbanističke prakse. To znači da je svim odlukama o prostoru prethodilo istraživanje određenih pojava, potreba i mogućnosti zajednice. U konkretnom slučaju, politika u vezi sa bespravnom gradnjom, bila je „originalna“: naći model koji će ovu pošast (kvalifikacija predsjednika Vlade, sa kojom se lako složiti) iskoristiti kao resurs za:

1. Za dobijanje većeg broja glasova na izborima, držanjem desetina hiljada građana u neizvjesnosti i obećanjima;

2. Za gradnju velikih stambenih, stambeno-poslovnih i turističkih objekata od strane povlašćenih i zaštićenih investitora.

Procjena valjanosti ovoga „resursa“ je bila tačna. Pribavljano je i na lokalnim i državnim izborima na desetine hiljada glasova građana koji su očekivali obećanu legalizaciju svojih kuća. Takođe, privilegovani su izgradili brojne velike objekte, najčešće stanove za tržište, štićeni dok se usvoji urbanistički plan ili zakon o legalizaciji. Crna Gora je potpisnica Bečke deklaracije o nacionalnim i regionalnim politikama za neformalna naselja u Jugoistočnoj Evropi (28. 9. 2004), a krajem 2005. Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora je počelo sa izradom nove zakonske regulative radi rješavanja problema bespravne gradnje.

Odmah se ispostavilo da Ministarstvo ne radi na rešavanju regulative za prostore bespravnih naselja, već je akcenat stavljen na bespravne objekte. Od 2005, kad je počela „izrada zakonske regulative“, do usvajanja potpuno štetnog Zakona o regularizaciji neformalnih objekata (2016, sa početkom primjene sredinom 2017) prošlo je jedanaest/dvanaest godina. Primjena će donijeti još više problema. Opštine neće prihodovati ni peti dio od očekivanih doprinosa, prostor će još decenijama biti komunalno neopremljen i urbano neuređen. A sistem planiranja potpuno urušen. To se jasno vidi, ko želi da vidi. Ali, potrebno je zaista ozbiljno poraditi na uspostavljanju metoda urbanističke forenzike i doći do pojedinaca iz vlasti, državne i lokalne uprave i investitora koji su se okoristili ovolikom destrukcijom prostora Crne Gore. Neki od istaknutih aktera u kreiranju prostorne destrukcije u Crnoj Gori, prethodni i sadašnji ministar resora planiranja prostora, ukoliko dođe do prikupljanja dokaza putem urbanističke forenzike, biće dragocjeni svjedoci saradnici Tužilaštva. Predsjedniče Vlade Crne Gore, na pravom ste putu u zaštiti prostora, ako stvarno namjeravate to što rekoste u Američkoj privrednoj komori.

Preporučujemo za Vas