STAV

Starost je patnja, ublažimo je

Među starijim licima rasprostranjeno je siromaštvo i socijalna isključenost, a uslovi stanovanja i struktura potrošnje lošiji su u poređenju sa ostalom populacijom. Neophodno je kreiranje politika koje unapređuju međugeneracijsku solidarnost i sprječavaju diskriminaciju i marginalizaciju starijih osoba

3253 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Printscreen
Ilustracija, Foto: Printscreen

„Nije najgore što se pati ni što se umire, nego što se stari, jer starenje to je patnja bez leka i nade, to je smrt koja traje.“ (Ivo Andrić)

Produžetak životnog vijeka predstavlja jedan od najvećih uspjeha čovječanstva, ali i jedan od socijalnih i javnozdravstvenih izazova, jer su stare osobe pod većim rizikom od obolijevanja od hroničnih nezaraznih bolesti.

Procjenjuje se da će procenat osoba starijih od 60 godina u svijetu do 2050. godine dostići dvije milijarde (21,5 odsto stanovnika), dok će broj osoba starijih od 80 godina iznositi 395 miliona. Evropa je kontinent sa najvećim procentom stanovnika starijih od 65 godina. Prognoze govore da će, sa sadašnjih 18 odsto do 2050. godine taj procenat porasti na 25 procenata, što, prema procjenama Monstata, važi i za Crnu Goru, koja je prije godinu dana imala oko 94.000 stanovnika starijih od 65 godina (15,1 odsto).

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 01. oktobar proglasila za Međunarodni dan starijih osoba, sa ciljem da se naglasi važnost osiguranja životnog okruženja, koje se može prilagoditi potrebama i sposobnostima starijih osoba.

Među starijim licima rasprostranjeno je siromaštvo i socijalna isključenost, a uslovi stanovanja i struktura potrošnje lošiji su u poređenju sa ostalom populacijom. Neophodno je kreiranje politika koje unapređuju međugeneracijsku solidarnost i sprječavaju diskriminaciju i marginalizaciju starijih osoba. Ni jedno društvo ne smije zanemariti doprinos svojih starijih sugrađana u prošlosti, ali ni njihov ogroman potencijal iskustva i znanja za sadašnjost i budućnost. Svako društvo ima obavezu da odgovori na specifične izazove u poštovanju njihovih ljudskih prava.

Položaj brojne starije populacije u Crnoj Gori je na nezavidnom nivou, sa tendencijom stalnog pogoršanja, zbog višedecinijske tranzicije kojom su osuđeni na siromaštvo. Bilo da primaju penziju, neki vid socijalne naknade, ili su izdržavani od potomaka, njihov život je težak zbog same starosti, koju prati više hroničnih oboljenja.

Veliki broj starijih osoba živi sa potomcima, svojom ili voljom samih potomaka, jer se uzajamno materijalno i stambeno ispomažu. U vremenu kada tradicionalna crnogorska porodica gubi svoja obilježja, starije osobe često bivaju iskorišćavane od srodnika, od kojih trpe materijalno, psihičko, čak i fizičko nasilje.

Prema anketi Centra za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka UCG, od 1.000 ispitanika njih 77 odsto smatra da su stari zanemareni, dok 60 odsto smatra da postoji psihička i neka vrsta finansijskog nasilja nad njima. (Lakuš Vesna -istraživanje 2016.) Help Age International, globalna mreža koja se zalaže za prava starijih ljudi na dostojanstven život, 2014. godine je objavila da “stari u Crnoj Gori žive skoro najlošije u svijetu”. (vijesti.me)

Oni koji žive sami, a ogroman ih je broj, izloženi su bolesti, siromaštvu i nedostatku brige srodnika i društvene zajednice. Za mnoge u ruralnim područjima nedostupna je i zdravstvena zaštita.

Smještajni kapaciteti domova za stare u Crnoj Gori su nedovoljni, broj dnevnih boravaka je mali, geronto domaćica, volontera i drugih servisa je nikad dovoljno,.., a najviše nedostaje volja državnih organa i cijelog društva da strateški i dugoročno pristupe rješavanju ovog problema!

Međunarodni dan starijih osoba 2020. godine se obilježava sa velikom tugom, u jeku pandemije korona virusa, od kojeg je do sada u svijetu umrlo preko million ljudi, najviše starijih osoba.