VRT GLAVATI SBUTEGA ili MOGUĆI MODEL KORIŠĆENJA UVALE GLAVATI
Ovaj je tekst napisan u Podgorici, 25.6.2017. ubrzo poslije završetka javnog konkursa koji je gradska uprava Kotora raspisala za lokalitet Glavati. Bila sam član žirija i učestvovala u donošenju odluke. U skladu sa urbanističkim uslovima koji su proistekli iz planskog dokumenta Lokalna studija lokacije Glavati. Ipak, razmišljala sam i o drugačijem modelu korišćenja prostora uvale Glavati. I protekom prethodnih pola godine, a u međuvremenu je i usvojena HIA studija za zaštićeno područje Kotora, zaključila da je tome prostoru potreban drugačiji planerski koncept i pristup.
Kontekst
Još uvijek otvorena mogućnost da grad Kotor sa zaštićenim područjem bude skinut sa UNESKO Liste svjetske baštine, traži okupljanje stručnih poslenika, investitora, građanskih aktivista i ostalih zainteresovanih građana oko nove gradske uprave Kotora u nastojanju da se nađe rešenje i Kotor u perspektivi zaštiti od brisanja sa Liste.
Okvir za djelovanje
Niz propusta koji su učinjeni tokom poslednje dvije decenije, pri donošenju i primjeni planske dokumentacije u zaštićenom prostoru Kotora, mogu se razmatrati sukcesivno, a da se uporedo traže inventivna rešenja za građenu i prirodnu sredinu na mnogim makro i mikrolokalitetetima zaštićenog područja Kotora. U tom smislu važno je inicirati zainteresovanost i odlučivanje stanovnika u zaštićenom području. Korišćenje prostora, zaštita, revitalizacija i sanacija su teme oko kojih se građani mogu aktivirati za čuvanje prostora. Upravo suprotno dvodecenijskoj praksi da se administrativno odlučuje o sudbini prostora, pri tome birajući planere sistemom javnih nabavki, a uključivanje građana („korisnika prostora“) dolazi na samom kraju, kroz javnu raspravu, najčešće sasvim formalnu.
Konkurs Glavati
U zahvatu LSL Glavati (usvojeno 2015.) površina od oko 4Ha u neizgrađenoj uvali Glavati namijenjena je za turizam, tj. gradnju turističkih objekata. Neizgrađeni lokalitet Glavati (ovaj toponim je i na dijelu izgrađenih, pretežno individualnih, objekata) je dio naselja Prčanj. Sadašnja gradska uprava je nastavila aktivnost prethodne da se javnim međunarodnim konkursom, a u okviru uslova iz LSL (lokalna studija lokacije), razmotre različita rješenja za turističko naselje. Žiri je ocijenio tri prispjela rada i predložio da se prvonagrađeni (umanjena prva nagrada) realizuje (uz sugestije koje su date od strane žirija) a nakon donošenja HIA studije zaštićenog područja. Naravno, pod uslovom da HIA studijom bude dozvoljena dalja gradnja u zaštićenom području. Ako se u određenom periodu zabrani gradnja u zaštićenom području, predloženi model je moguće rješenje za turističku valorizaciju uvale Glavati.
Mogući model korišćenja uvale
Privlačnost neizgrađenog prostora sa tragovima prethodne kultivacije, sa ostacima palate Sbutega i crkvom sv. Ane na zaravni iznad uvale, navodi na pomisao da se razmotri drugi model turističke namjene. Da se ovaj prostor rekonstruiše kao vrt, po mogućnosti prema arhivskim podacima o načinu života uglednih bokeških kapetanskih porodica. Planskim dokumentom je predviđeno da se ostaci palate Sbutega rekonstruišu i koriste kao objekat kulture. Prema sadašnjem izgledu ovoga neizgrađenog dijela poteza Glavati i grupacijama rastinja, mogu se rekonstruisati zone maslinjaka, vinograda, borove i hrastove šume. Takođe i djelovi hidrotehničke regulacije. Što sve ukazuje na nekadašnju pažljivu uređenost. Stabla bijelog duda (Morus alba), murve, navode na zaključak da je u ovoj zoni gajena svilena buba i proizvođena svila.
Drugačiji model korišćenja može se da bude aktivan odgovor sadašnje gradske uprave na upozorenje UNESKO Komiteta za svjetsku baštinu (Istanbul, jul 2016.).
Ulaganje u rekonstrukciju ovoga vrta i palate Sbutega, te izrada žičare na pogodnoj poziciji i druge infrastrukture i objekata, pretpostavlja pribavljanje novca pretežno iz donacija, ali i obezbjeđenje samoodrživosti modela.
U tom smislu ukazujem na rješenje osmišljeno prilikom rekonstrukcije vrtova na zidinama Hradčana iznad Male strane (u srednjem vijeku su terase na zidinama korišćene za gajenje voća i povrća), kada je princ Čarls od Velsa prihvatio pokroviteljstvo nad projektom uz znatnu donaciju. U znak priznanja i zahvalnosti, neformalno (moguće i formalno, nemam taj podatak) se zovu Vrtovi princa Čarlsa. Preko fondacije Petrović - Njegoš, princ Nikola Petrović je arhitekta, trebalo bi pokrenuti donatorsku konferenciju za prikupljanje novca za Vrt Glavati - Sbutega.
Prednost ovoga modela je u tome što se odmah nakon izrade projekta i makete i definisanja faza realizacije Vrt Glavati - Sbutega može uvrstiti u turističke programe.
Ciljna grupa su turisti koji dolaze kruzerima, gdje se može početno računati na 10% od broja, sa nastojanjem da se u kasnijim fazama realizacije projekta broj povećava.
Partnerstvo grada i vlasnika uvale
Prva pretpostavka je da se može naći rješenje dobro za obje strane. Ako se 40.000m2, kolika je površina urbanističkih parcela, procjenjuje na 8.000.000 (200 e/m2), pri sadašnjim kamatama na oročenu štednju (max. 2%), to je 160.000 eura godišnje, odnosno 13.333 mjesečno rente. Koji vid partnerstva će biti odabran, stvar je dogovora gradske uprave i vlasnika lokacije. Prihodi, osim od ulaznica, ostvarivali bi se od prodaje proizvoda iz Vrta Glavati - Sbutega: vino, maslinovo ulje, prerađevine lovora - pa sve do razvoja posebnih kozmetičkih preparata na bazi biljaka sa lokaliteta Prčnja i padina Vrmca. Takođe i ponuda suvenira, osvježavajućih pića i sl. Koncesija na prodaju raznih turističkih proizvoda bi bila jedan od izvora prihoda za održavanje Vrta.
Programski elementi i faze opremanja Vrta
Ukoliko se priđe razmatranju predloženog modela, uporedo bi se radile ekonomska, kulturološka i urbanološko-urbanistička studija. Na osnovu njih bi utvrđeni parametri projektnog zadatka, a nakon toga izrada potrebnih projekata.
Još ove sezone bi bilo korisno napraviti anketu među turistima koji dolaze na kruzerima (anketne listiće podijeliti pri iskrcavanju u Kotoru, a preuzeti pri ukrcavanju nakon završenog obilaska) sa osnovnim pitanjem da li bi rado posjetili neki tipičan vrt kakve su imale bogate bokeške porodice.
Dalja razrada modela zavisi od zainteresovanosti gradske uprave Kotora i dogovora sa vlasnikom lokacije Glavati.
Autorka je vanredna profesorica u penziji na Građevinskom fakultetu UCG
Bonus video:
