STAV

Ko dočeka

Naše vladajuće elite, bivše i aktuelne, penzionere tretiraju kao ogromni teret, bez obzira što se radi o građanima koji su svoje živote posvetili izgradnji države i njenih dobara, koja još traju

1898 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Vijesti/Savo Prelević
Foto: Vijesti/Savo Prelević

„Građani će uskoro imati život kakav zaslužuju i kakav imaju građani najrazvijenijih evropskih država“, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja, odgovarajući na pitanja građana na svom instagram nalogu (vijesti.me). Tačno je da najavljeno povećanje zarada za zaposlene znači mnogo i oni to zaslužuju, ali smo daleko od razvijenih, a svjetlosnu godinu daleko od najrazvijenijih evropskih država. Crnogorski radnici ne mogu svoje “evropske plate”uložiti u razvoj države, ne mogu pokrenuti investicije i otvoriti radna mjesta za desetine hiljada nezaposlenih mladih ljudi!

O „Maršalovom planu“ Evropa sad mnogo se diskutuje u stručnoj i laičkoj javnosti, mnogo je nevjerica i skepse, a ima i vjere u bolje sjutra. Ja ću se javno prisjetiti jednog razgovora sa ocem, koji je, prije mog rođenja, radio kao knjigovođa u seljačkoj radnoj zadruzi. Kada sam mu rekla da radim u finansijama, prokomentarisao je: „Znam da tamo postoje prihodi i rashodi, dobro sam upamtio..“.

Prema planu Evropa sad, povećanje zarada će biti „sad“, tačnije od 01. januara 2022. godine. Vele da je na djelu „socijalna pravda“, a izvan projekta ostaju svi nezaposleni, bez izgleda da se zaposle, penzioneri, korisnici socijalnih naknada, svi oni što nemaju nikakva primanja,... što čini preko polovine stanovnika Crne Gore. Prema važećem Zakonu o PIO, „evropsko“ povećanje zarada uticaće na povećanje penzija, ali tek od 01. januara 2023. godine. Do tada će, kako kažu, strani eksperti napisati novi zakon o PIO, pa postoji bojazan da ni 2023. godina penzionerima neće donijeti boljitak, makar bila bez korone. Poznata je činjenica da su upravo savjetnici iz MMF-a vrlo često insistirali na smanjenju penzija i socijala? A naše vladajuće elite, bivše i aktuelne, penzionere tretiraju kao ogromni teret, bez obzira što se radi o građanima koji su svoje živote posvetili izgradnji države i njenih dobara, koja još traju.

„Od početka pandemije korona virusa broj korisnika penzija u Crnoj Gori smanjen je za 2.300“, kazao je v.d. direktora Fonda PIO, Radenko Aligrudić, gostujući u emisiji „Link“ na Radiju Crne Gore (prenijelo više domaćih i regionalnih medija). Prema riječima direktora, trenutni broj penzionera je 128.035 (uključujući penzije u inostranstvu i druge naknade iz Fonda PIO), budžet za tekuću godinu je 454 milona eura, mjesečni iznos za penzije je 36 miliona, a deficit u ovoj godini je 30 odsto, što je na nivou prošlogodišnjeg. Gospodin Aligrudić se nada u simbolično usklađenje penzija za 2022, a efekti “Maršalovog plana” očekuju se u 2023. godini. Ko dočeka! Najnižu penziju od 145,77 euro prima oko 16.500 korisnika, a jedan broj porodičnih penzionera prima i manje od toga. Prosječna penzija iznosi 293 eura, a manje od 200 eura prima skoro trećina penzionera. Korisnica sam najniže penzije, a mjesečna doza ljekova i “dodataka ishrani”, koje su mi preporučili specijalisti i supspecijalisti, košta između 90 i 100 eura. Jednostavno - ne pijem ljekove!...

Procenat penzionera u odnosu na broj stanovnika na nivou EU-28 veći je nego u Crnoj Gori, što je posljedica starenja stanovništva. U većini država EU oni su u prilici da dodatno rade, za razliku od Crne Gore u kojoj nema posla ni za mlade ljude, zbog čega su penzioneri prinuđeni da izdržavaju i stambeno zbrinjavaju po dvije-tri generacije potomaka!

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")