BALKAN

Predsjednik će biti samo druga violina

Rumen Radev ponovo je izabran za predsjednika Bugarske. Proslavio se kao borac protiv korupcije i zagovornik vladavine prava, ali je njegov odnos prema Rusiji upitan. Nije jasno na kojim pozicijama stoji

2164 pregleda 0 komentar(a)
Rumen Radev, Foto: Reuters
Rumen Radev, Foto: Reuters

Bugarska je u posljednjih nekoliko mjeseci doživela mnoga politička iznenađenja - višestruke parlamentarne izbore, meteorski uspon novih stranaka i odbijanje izbornih pobjednika da formiraju vladu. Ali u nedjelju (21.11.) nije bilo ničeg spektakularnog: u drugom krugu izbora Rumen Georgijev Radev (58) ponovo je izabran za predsjednika, kao što su i predviđala istraživanja javnog mnjenja. Taj bivši vojni pilot i komandant bugarskog vazduhoplovstva dobio je oko 67 odsto glasova. Njegov izazivač, konzervativac i univerzitetski profesor Anastas Gerdžikov, osvojio je samo 32 odsto.

To je ujedno i kraj svojevrsnog izbornog maratona: Bugari su, naime, ove godine tri puta izlazili na izbore za novi parlament - prvi put na redovnim izborima u aprilu, a zatim još dva puta, jer su vlade izgubile povjerenje. Prvi krug redovnih predsjedničkih izbora održan je paralelno s parlamentarnim izborima 14. novembra. Radev je tada za dlaku propustio da osvoji apsolutnu većinu i postane predsjednik već u prvom krugu.

Nakon pobjede u drugom, Radev je proglasio kraj političke ere koju su obilježile bezbrojne afere sa zloupotrebom ovlašćenja i korupcijom, i najavio novi početak za Bugarsku. Građani su, rekao je, glasali „za promjene, za raskid s korupcijom, pljačkama i bezakonjem, ali i za zbacivanje mafije s vlasti“, poručio je stari-novi šef države. „Bugarska izlazi iz slijepe ulice“, obećao je Radev.

Prekretnica za Bugarsku

Iako je funkcija predsjednika u Bugarskoj u najvećoj mjeri reprezentativna, jer ne nosi velika ovlašćenja, ponovni izbor Radeva predstavlja zapravo prekretnicu. Predsjednika su podržale one reformske stranke koje su na izborima 14. novembra dobile većinu, uključujući i stranku „Nastavljamo promjene“ (PP), koja je osnovana ovog ljeta. One sada žele da formiraju koaliciju koja bi da progura radikalne reforme u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije. Radev obećava da će im u tome pružiti podršku.

U Bugarskoj se tako okončava i rat između predsjednika i bivšeg premijera, koji je trajao godinu dana. Radev je bio ogorčeni protivnik premijera Bojka Borisova, koji je bio na toj funkciji do aprila, ali i njegove stranke GERB (Građani za evropski razvoj Bugarske). U početku je ta stranka bila umjereno konzervativna i proevropska, ali za mnoge Bugare je ona već dugo oličenje korupcije i zloupotrebe moći.

„Na predsjedničkim izborima birači su ponovo poslali istu poruku kao i na svim prethodnim izborima ove godine“, rekao je za DW politikolog Danijel Smilov iz sofijskog Centra za liberalne studije (CLS). „Većina odbacuje prethodni model vlasti pod Borisovom i želi nešto novo.“

Relativizacija totalitarne prošlosti

Upitno je međutim može li Radev u potpunosti da ispuni želju za promenama. Bivši pilot borbenog aviona nekada je bio član Bugarske komunističke partije (BKP) - isto kao i bivši premijer Borisov - i više puta je relativizovao totalitarnu prošlost Bugarske. Političku karijeru započeo je 2016. uz podršku socijalista (BSP), stranke koja je naslijedila Komunističku partiju, i koja je dugo bila poznata po nacionalizmu, homofobiji i simpatijama prema Putinu.

Nakon što je Radev u novembru 2016. prvi put izabran za šefa države, njegovo protivljenje režimu Borisova dugo je imalo svojevrstan političko-stranački prizvuk. To se prošle godine promijenilo. U julu 2020. istražitelji su, naime, pretresli njegovu predsjedničku rezidenciju. Ta politički motivisana akcija dogodila se po nalogu kontroverznog vrhovnog tužioca Ivana Geševa, čije je imenovanje Radev uzaludno pokušavao da spriječi i koji je više puta blokirao istrage o korupciji.

Pretres predsjedničke rezidencije dogodio se u vrijeme kada su desetine hiljada ljudi izašle na ulice i protestovale protiv režima Borisova. To je bilo vrijeme kada se u civilnom društvu formirao masovni pokret za reforme. Radev se nakon pretresa pozicionirao kao snažan glas protesta, a politikolog Smilov smatra da to nije bila samo politička računica: „Otada je on stvarno vjerodostojan borac protiv korupcije i mislim da je stvarno ozbiljan.“

Politikološkinja Vesela Černeva iz sofijskog predstavništva Evropskog savjeta za spoljnopolitičke odnose (ECFR) ocjenila je za DW da Radev sada mora da dokaže koliko je vjerodostojan. „On to može da uradi tako što će podržati reformske zakone nove koalicije, ali on bi pre svega trebalo da simboličkim gestovima stane iza nove reformske koalicije.“

Upitan odnos prema Rusiji

Vjerovatno najkontroverzniji aspekt u dosadašnjem mandatu bugarskog predsednika je njegova pozicija prema Rusiji. Na početku svog predsedničkog mandata smatralo - naročito u inostranstvu - da je proruski orijentisan. Takva percepcija je vjerovatno bila neprecizna, iako je on u više navrata izazivao sukobe sumnjivim izjavama o Rusiji: u više navrata je pozivao na ukidanje sankcija Rusiji, a prošle nedjelje je, u televizijskom duelu sa svojim konkurentom Anastasom Gerdžikovom, izjavio je da se u odnosu sa Rusijom mora biti „pragmatičan“. Ujedno je izgovorio još jednu značajnu rečenicu: „Krim je trenutno ruski, šta drugo?“ Time je izazvao ne samo ogromna previranja na unutrašnje-političkom planu, već i diplomatsku krizu s Ukrajinom.

Vesela Černeva smatra da je Radev tokom rasprave u studiju nehotice dopustio da ga namame na tanak led. Bez obzira na to, on pokazuje da zastupa spoljnopolitičku ideju koja je raširena u Bugarskoj - „da mala zemlja treba da održava balans u odnosu na glavne geopolitičke aktere“, objašnjava Černeva. Tokom prvih nekoliko godina na poziciji predsjednika, Radev je „djelimično pogrešno procijenio“ kako bi ta ravnoteža trebalo da izgleda, „ali je pokazao da on zapravo nije proruski orijentisan i da se Bugarska drži svog transatlantskog, prozapadnog kursa.“

Uskoro samo druga violina?

Danijel Smilov smatra da iza proruskih izjava Radeva stoje izborno-taktički razlozi, budući da mnogi Bugari osjećaju velike simpatije prema Rusiji, što se, međutim, ne bi smjelo miješati s odobravanjem Putina. „U svakom slučaju, postoji nejasnoća u stavu Radeva o Rusiji i to je najupitniji dio njegovog predsjednikovanja.“

Pitanje je za sada i to koju će političku ulogu Radev zauzeti na unutrašnje-političkom planu. U krizi koja traje mjesecima i koja je dovela do pravog vakuuma vlasti, on je politički akter u Bugarskoj s najvećim uticajem - kojeg međutim, prema Ustavu, ne posjeduje. Nije zato jasno da li će on pristati da se predstavlja kao politički snažan i veoma aktivan predsjednik.

Politikološkinja Vesela Černeva kaže da je za sada otvoreno pitanje da li će Radev podršku koju ima, a koja je znatno prerasla podršku socijalistima, stranačko-politički da instrumentalizuje. Njen kolega Danijel Smilov, s druge strane, vjeruje da će Radev morati da popusti. „Ne vjerujem da će lideri reformskih stranaka odustati od svojih projekata. Radev će se uskoro morati da se pomiri s tim da je samo druga violina.“

(Deutsche Welle)

Preporučujemo za Vas