STAV

Uspostavljanje zdravih osnova za pametan razvoj industrije i šansa za nove investicije

Kreirane Smjernice za revitalizaciju i razvoj prerađivačke industrije

2840 pregleda 5 komentar(a)
Foto: Shutterstok
Foto: Shutterstok

Osnovni cilj pravaca djelovanja Smjernica je stavljanje u funkciju neiskorišćenih kapaciteta u vlasništvu države i lokalnih samouprava, modernizacija postojećih proizvođačkih kapaciteta i podrška domaćim prerađivačima. Dodatno, planirano je da se više pažnje posveti inovacijama domaćim kompanijama kako bi se unaprijedila njihova konkurentnosti, kao i da se realizuju podsticajne mjere iz domena poreske politike. Na taj način, u kvalitativnom i kvantitativnom smislu se omogućava pametan razvoj industrije u izazovnim globalnim kretanjima.

Imajući u vidu značaj industrije, kao veoma značajnog ekonomskog multiplikatora za ukupan razvoj crnogorske privrede, Ministarstvo ekonomskog razvoja je u prethodnom periodu realizovalo veliki broj aktivnosti sa ciljem identifikacije izazova i prioriteta u oblasti prerađivačke industrije. Sprovedene su opsežne analize dostupnih statističkih podataka i trendova kretanja u industrijskoj i prerađivačkoj proizvodnji, napravljen je pregled postojećeg strateškog okvira koji definiše ovu privrednu granu te kreiran set mjera kojima želimo podstaći prerađivačku industriju u narednom periodu.

U periodu od 2006. do 2020, crnogorska ekonomija je doživjela značajnu transformaciju. Tercijarni sektori privrede su mnogo više zastupljeni u odnosu na primarne i sekundarne, što se najbolje može vidjeti poređenjem doprinosa BDP-u pojedinih sektora, kao i broja zaposlenih lica u tim sektorima u dva navedena perioda. Evidentno je da su sektori doživjeli značajan rast kada uporedimo 2020. u odnosu na 2006. Takvi sektori su: administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti koji je porastao 1.054%, usluge pružanja smještaja i ishrane koji je porastao 501%, te građevinarstvo (317%) i trgovina, sa rastom od 164%. Međutim, i pored nesumnjivog potencijala, prerađivačka industrija je u datom periodu najslabije rasla, svega 9%. Ako se posmatra broj zaposlenih po sektorima u istom vremenskom razdoblju, upravo je sektor prerađivačke industrije jedan od onih u kojem je zabilježen najveći pad, pored sektora poljoprivrede.

Sadašnje stanje industrije Crne Gore karakteriše nisko učešće prerađivačke industrije u BDP-u, nedovoljno i neadekvatno investiranje bez inovativnih rješenja, neusklađenost sa drugim sektorima, niska produktivnost i slaba konkurentnost. Stoga je jasno da je, u poslednjih deset i više godina, razvoj sektora industrije bio u potpunosti zapostavljen, te da je ekonomski model na kojem je baziran rast BDP, uz dominatnu zavisnost od sektora usluga, bio neadekvatan. Upravo zbog navedenog, aktuelno stanje upozorava da se Crna Gora ne može razvijati na istim osnovama kao u prethodnom periodu, te da fokus daljeg razvoja treba nužno usmjeriti na stvaranje potrebnih uslova za diversifikaciju industrijskog i privrednog razvoja uopšte. Zbog toga je pažnju potrebno usmjeriti na efikasnije korišćenje raspoloživih resursa i potencijala, prvenstveno kroz podizanje nivoa konkurentnosti pojedinačnih preduzeća i klastera putem investicija u nove tehnologije, primjenu inovacija, povećanje kapaciteta i ispunjavanje standarda i sertifikata za unapređenje proizvodnje i izvoza.

Razvojne šanse za oporavak crnogorske industrije ogledaju se prvenstveno u pametnoj revitalizaciji sektora prerađivačke industrije kroz kreiranje proizvoda i usluga sa većom dodatom vrijednošću, uvođenje novih tehnologija i inovacija, saradnju privatnog sektora i naučno-istraživačkih institucija, poboljšanje saradnje između sektora privrede, ali i postepenu transformacije preduzeća ka resursno efikasnijoj proizvodnji, što će sve ukupno dovesti do supstitucije uvoza i povećanja izvoza prerađivačke industrije

Smjernicama koje su kreirane definisano je pet pravaca djelovanja sa krajnjim ciljem: uspostavljanje moderne crnogorske industrije:

1) investicije u tehnološku modernizaciju, zamjenu i proširenje proizvodnih kapaciteta u okviru (prerađivačke) industrije. Kako investicije u opremu predstavljaju jedan od glavnih koraka na putu razvoja preduzeća i modernizacije privrede, Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) će nastaviti da pruža snažnu podršku MMSP iz sektora prerađivačke industrije kroz obezbjeđivanje bespovratne podrške u vidu pokrića dijela troškova za nabavku opreme, a preko Programa za modernizaciju prerađivačkih kapaciteta koji će biti donijet tokom prvog kvartala 2022. godine;

2) valorizacija i stavljanje u funkciju neiskorišćenih kapaciteta u vlasništvu države/lokalnih samouprava. Ova mjera podrazumijeva stavljanje na korišćenje, u zakup i na upravljanje državnom imovinom/zemljištem (prazne neupotrebljive hale i skladišta) sa komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom. Na ovaj način bi se valorizovale napuštene hale, skladišta i pogonske zgrade koje su prazne već decenijama, bez namjene korišćenja uz prisutno narušavanje prostora i okoline. Ministarstvo ekonomskog razvoja će u saradnji sa Upravom za državnu imovinu i katastar, ali i sa svim lokalnim samoupravama, inicirati da se napravi baza ovakvih objekata i izvrši procjena njihovog stavljanja u funkciju proizvodnih kapaciteta. Ova mjera će u doprinijeti i jačanju regionalnog razvoja u skladu sa postojećom strukturom i regionalnim komparativnim prednostima odabranih lokaliteta koje bi mogle doprinijeti povezivanju prerađivačke industrije sa turističkim i smještajnim kapacitetima, kao i realizaciji projekata na teritoriji manje razvijenih opština.

3) kreiranje uslova na tenderima koji su prilagođeni potencijalnoj ponudi domaćih prerađivača, a u skladu sa pravilima o javnim nabavkama i međunarodnim standardima. U cilju podrške domaće proizvodnje, MER će pokrenuti dijalog sa institucijama/privrednim društvima u državnom vlasništvu koji imaju potrebe za pribavljanjem različitih vrsta proizvoda, bez obzira na njihovu vrijednost. Primarni cilj je pružiti podršku domaćim proizvođačima i prerađivačima koji mogu da ponude svoje proizvode u svrhu sigurnog plasmana, što bi im na duge staze donijelo sigurnost poslovanja.

4) podsticaj za razvoj inovacija u cilju unapređenja konkurentnosti domaćih proizvoda. U cilju održivog investiranja u inovacije, MER će, u saradnji sa Fondom za inovacije, definisati dodatne podsticaje kako bi se saradnja između privrede (posebno proizvodnih sektora) i akademske zajednice podigla na mnogo veći nivo nego što je to sada slučaj. Jedan od načina realizacije podsticaja podrazumijevaće dodjelu inovacionih vaučera za korišćenje usluga javnih naučnoistraživačkih institucija koje će pomoći u rješavanju nekog tehničkog/tehnološkog problema koje privrednik sam identifikuje.

5) primjena podsticaja iz domena poreza, doprinosa i carina. Ministarstvo ekonomskog razvoja će, u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, proučiti postojeće poreske olakšice koje proizilaze iz Uredbe o biznis zoni, kao i drugih propisa. Na taj način, želimo da damo konkretan dopirnos u cilju kreiranja stimulativnog ambijenta sa stanovišta podsticanja investicija, posebno u nerazvijenim područjima.

Realizacija navedenih mjera stvoriće povoljan podsticajni ambijent i dobre uslove za eliminisanje „uskih grla” u proizvodnji, povećanje produktivnosti i obima proizvodnje sa fokusom na ulaganja u nove kapacitete koji će dati proizvode veće dodate vrijednosti. Ujedno, takav ambijent biće pogodan za privlačenje renomiranih i afirmisanih domaćih i stranih investitora, koji će ulagati u postojeće i u izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta, čime će doprinijeti daljem razvoju industrije u Crnoj Gori i otvaranju dobro plaćenih novih radnih mjesta.

Očekivanja su da će Smjernice, u tijesnoj vezi sa reformama koje Vlada sprovodi na svim nivoima, dovesti do postepenog uspostavljanja industrije na zdrave osnove, što će rezultirati povećanjem BDP, BDV i diversifikaciji proizvodne baze, supstituciji uvoza i povećanju izvoza, te stvoriti dobru osnovu za stabilniji i održiviji rast i razvoj.

Autorka je državna sekretarka za razvojne ekonomske politike u Ministarstvu ekonomskog razvoja