NEKO DRUGI

Evropi prijete nova zatvaranja preduzeća

Iako članice EU i Komisija još od početka pandemije govore o ponovnoj industrijalizaciji evropskih zemalja i povratku proizvođača kući, Evropi prijeti novi val deindustrijalizacije

3630 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Mislili smo da je privremeno zatvaranje poduzeća tijekom pandemije bilo jednokratna pojava koja se neće tako lako ponoviti. Ipak, u Europi se priprema novi val zatvaranja tvrtki, što može imati dalekosežne posljedice na gospodarstvo, radna mjesta i na život ljudi. To se može dogoditi već ove zime, zbog energetske krize - zbog manjka plina i ostalih energenata.

Iako su skladišta plina u Europi gotovo puna, ona će biti dostatna za najviše tri mjeseca potrošnje. Budući da Rusija nastavlja pritezati ventile, Europi ne preostaje drugo nego smanjiti potrošnju plina te pojačati štednju energije kako bi nekako prebrodila zimu. Takvu je štednju prošlog tjedna zatražila Europska komisija, najavivši i oporezivanje masnih zarada energetskih kompanija kako bi države mogle prikupljeni novac preusmjeriti za pomoć kućanstvima i tvrtkama ugroženima skokom cijena energenata.

Međutim, malo tko govori o tome kako će krizu prebroditi najveći industrijski potrošači plina. Naprotiv, prema planovima država, oni će u slučaju nestašice plina najprije nagrabusiti. Kućanstva i javne institucije imaju prioritet u opskrbi energentima, a kemijska industrija, proizvođači umjetnih gnojiva i ostali golemi potrošači plina trebali bi prvi ostati bez njega. Čak i u slučaju da ga nastave dobivati, astronomske cijene plina učinit će tu industriju neisplativom i neodrživom.

Na to su već upozorile brojne granske udruge koje ovih dana pišu Komisiji i nacionalnim vladama, tražeći različite oblike pomoći kako bi njihovi pogoni nastavili rad. Primjerice, europski proizvođači umjetnih gnojiva već su obustavili rad u 70 posto kapaciteta, uključujući kutinsku Petrokemiju, jer zbog skupoće plina proizvode gubitke. Zbog preskupe struje, koja se dijelom dobiva iz plina, prozvođači aluminija i cinka obustavili su proizvodnju u 50 posto europskih kapaciteta. I oni čekaju od vlasti financijsku pomoć kako bi im proizvodnja opet bila profitabilna.

Glavobolje industriji zadaje i prijetnja koja se nadvila nad jednim od najvećih kemijskih proizvođača u svijetu, njemačkim BASF-om. Ta kompanija iz Ludwigshafena potpuno je ovisna u ruskom plinu koji joj dolazi cjevovodima, a godišnje troši 3,5 milijarde prostornih metara tog energenta, znatno više nego cijela Hrvatska. Ako se BASF-u dotok plina smanji ispod 50 posto potreba, bit će prisiljen, kaže, potpuno obustaviti proizvodnju, prvi put u povijesti. U tom slučaju, bez dovoljno sirovina ostat će tvornice lijekova, vitamina, zubnih pasti, a osobito automobilska industrija, kojoj BASF prodaje 80 posto svoje proizvodnje.

U ovom trenutku teško je zamisliti sve dramatične posljedice moguće obustave plina industrijskim potrošačima te poremećaja koji će nastati u opskrbnim lancima. Uz industriju, nevolje mogu očekivati poljoprivrednici koji su bez dovoljno umjetnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja također osuđeni na kresanje proizvodnje, a potrošači na skupu hranu.

Očito je da se u Europi kuha nova gospodarska kriza. Svjetska banka je prošlog tjedna otvoreno najavila mogućnost izbijanja recesije u idućoj godini, ne samo u Europi, nego u cijelom svijetu. Problem je, međutim, što će nova kriza u Europi biti dublja i dugotrajnija nego drugdje - zbog skupoće energenata. Europa će još dugo imati više cijene energije od Amerike ili Azije, jer jeftinu rusku naftu i plin putem cjevovoda zamjenjuje daleko skupljima koji se prevoze tankerima iz udaljenijih dijelova svijeta. Europska komisija i nacionalne vlade užurbano pripremaju mjere za zaštitu dijela ugroženog stanovništva i gospodarstva. Te mjere ublažavaju krizu, ali je očito ne sprječavaju.

Samo je pitanje vremena koliko će poduzeća još reći da im se prozvodnja ne isplati, pa će je “privremeno” zatvoriti. Što to znači za Europu, nije teško pogoditi. Iako članice EU-a i Komisija još od početka pandemije govore o ponovnoj industrijalizaciji europskih zemalja i povratku proizvođača kući, Europi prijeti novi val deindustrijalizacije. Prijeti joj zatvaranje velikih potrošača energije i njihova selidba u dijelove svijeta u kojima su energenti i proizvodnja jeftiniji.

(novilist.hr)