Dok se donosioci odluka bore sa sve izazovnijim ekonomskim pejzažom koji karakteriše galopirajuća inflacija, novi mehanizam koji nazivam “adaptivna bruto marža”, može igrati ključnu ulogu kao inovativna metoda za brzu i efikasnu stabilizaciju maloprodajnih cijena.
Ovaj inovativni mehanizam može omogućiti Vladi Crne Gore brzu reakciju na zabrinjavajuće trendove galopirajuće inflacije, kojoj svjedočimo u posljednje vrijeme. Koristeći adaptivnu bruto maržu kao stratešku polugu ekonomske politike, Vlada CG može efikasno zaštititi građane od neprihvatljivog rasta cijena, ublažiti inflatorne pritiske i očuvati ekonomsku stabilnost, a da pritom ne naruši mogućnost nabavke proizvoda niti fer profitabilnost trgovinskog sektora.
Crna Gora kao ekonomija oligopola
Crna Gora je tipičan primjer oligopolske ekonomije, posebno kada je riječ o trgovini na malo prehrambenim proizvodima.
Oligopol predstavlja situaciju kada mali broj kompanija vrši značajnu kontrolu nad određenim tržištem i one mogu kontrolisati cijene tako što će se dogovarati jedna sa drugom, diktirajući nekonkurentne cijene na tržištu. Ove kompanije mogu podizati cijene bez straha da će izgubiti tržište, što je posebno došlo do izražaja od februara 2022. godine, kada je, usljed agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, u Crnu Goru došao ogroman broj građana Rusije i Ukrajine.
Upravo od februara 2022. godine kompanije koje posluju u sektoru trgovine prehrambenim proizvodima su u značajnoj mjeri povećale maloprodajne cijene i to pravdale povećanjem nabavnih cijena. Dodatno, inicijative za ograničavanje maloprodajnih cijena unaprijed su s pravom bile odbačene usljed potencijalnog rizika od poremećaja u lancu snabdijevanja, što bi, po riječima predstavnika maloprodaja, moglo dovesti do nestašice artikala.
Povećanje nabavnih cijena dovodi do ekstra profita
U periodima kada su nabavne cijene u porastu, trgovci često zadržavaju ili čak povećavaju svoje fiksne bruto marže, koje predstavljaju razliku između nabavne i prodajne cijene (bez PDV-a). Ovakva praksa dovodi do značajnog rasta profita za kompanije, ali istovremeno negativno utiče na životni standard građana.
Primjer: recimo da je prije dvije godine nabavna vrijednost jednog proizvoda iznosila jedan euro. Dodajmo na taj euro trgovačku fiksnu bruto maržu od 25% i dobijamo maloprodajnu cijenu od 1,25 eura. Bruto zarada trgovca u ovom slučaju je 25 centi.
Danas taj isti proizvod u nabavci košta dva eura. Dodajemo istu trgovačku fiksnu bruto maržu od 25% i dolazimo do maloprodajne cijene od 2,50 eura. Bruto zarada trgovca u ovom slučaju je 50 centi ili dvostruko više nego u slučaju kada je nabavna cijena iznosila jedan euro.
Iz ovog jednostavnog primjera se može zaključiti da trgovci nijesu unaprijedili proizvod niti stvorili dodatnu vrijednost istog, već je njihov profit porastao isključivo zahvaljujući povećanim nabavnim cijenama, uz nepromijenjenu fiksnu bruto maržu.
Upravo to leži u osnovi visokih profita trgovinskih lanaca, posebno u periodima inflacije i rastućih uvoznih cijena.
Imajući u vidu činjenicu da Crna Gora nema mogućnost niti kapacitet za upravljanje inflacijom kroz uobičajene mehanizme monetarne politike, adaptivna bruto marža se pojavljuje kao nov i djelotvoran ekonomski mehanizam za brzo i efikasno snižavanje visokih cijena na tržištu.
Adaptivna bruto marža
Koncept adaptivne bruto marže predstavlja mehanizam za kontrolu maloprodajnih cijena s ciljem brzog snižavanja cijena i očuvanja životnog standarda građana, ali bez negativnog uticaja na mogućnost nabavke proizvoda i fer profitabilnost trgovinskih kompanija.
Prvi korak u implementaciji adaptivne bruto marže je određivanje sezonski prilagođenog referentnog baznog mjeseca (na primjer januar 2022), koji će služiti kao osnova za obračun razlike u cijeni.
Mehanizam funkcioniše na sljedeći način: u situacijama kada dođe do porasta nabavnih cijena u odnosu na bazni mjesec, bruto marža se fiksira u novčanom iznosu razlike u cijeni iz baznog mjeseca tj. trgovinski lanci su obavezni da prilagode svoje bruto marže tako da one odražavaju razliku u cijeni izraženu u eurima u odnosu na bazni mjesec a ne u procentima kao što je to sada slučaj.
U gore navedenom primjeru, ako se nabavna cijena proizvoda poveća sa jednog na dva eura, trgovac bi sa adaptivnom bruto maržom od 12,5% ostvario zaradu od 25 centi. To je ista zarada kao i pri fiksnoj bruto marži od 25% sa originalnom nabavnom cijenom od jednog eura.
U slučaju pada nabavne cijene ispod cijene u baznom mjesecu, adaptivna bruto marža bi se uskladila sa procentualnom bruto maržom za taj artikal iz baznog mjeseca.
Primjena adaptivne bruto marže mora biti sveobuhvatna i uključiti uvoznike, distributere i maloprodajne trgovine, kako bi se efikasno regulisao cijeli lanac snabdijevanja. Domaći proizvođači bi bili isključeni iz mehanizma, s obzirom na uvezeni karakter inflacije. Dodatno, mehanizam se može primijeniti na pojedinačne proizvode, grupe proizvoda ili čak kompletan prodajni asortiman u trgovinama.
Obzirom da je ovaj mehanizam nije implementiran do sada, njegova primjena mora biti fazna, što znači da mora početi od manjeg broja artikala, kako bi se eventualni nedostaci otklonili i nastavilo sa implementacijom.
Upotrebom ovog ekonomskog alata ne postoji rizik da će dovesti do problema sa nabavkom određenih proizvoda zbog neprofitabilnosti za trgovce.
Važno je definisati minimalnu adaptivnu bruto maržu koja bi uzimala u obzir i potencijalne promjene u indirektnim troškovima kao što su energija, porezi, kamate i plate, u poređenju sa baznim mjesecom. Ovo je bitno kako se ne bi ugrožavala profitabilnost za trgovce.
Usljed velikog broja mehanizama koji postoje u privrednim tokovima a koji se ne mogu ispratiti na jednostavan način (knjižna odobrenja, nerealno uvećavanje nabavne cijene, „zatvaranje“ i „prebijanje“ dugova u inostranstvu i preko trećih kompanija, transferne cijene, kompenzacije, cesije i asignacije), osnovna pretpostavka za potpunu uspješnost mehanizma je saglasnost trgovinskih lanaca i svih maloprodajnih objekata.
Mehanizam adaptivne bruto marže bio bi privremen i ostao bi na snazi dok se globalni ekonomski uslovi ne stabilizuju - konkretno, do trenutka kada globalna inflacija padne na 2% godišnje i kamatne stope na američke obveznice budu jednako niske. Očekuje se da će se to dogoditi u narednim godinama.
Dodatno, ovaj mehanizam može imati brz i pozitivan multiplikativni efekat na sektor usluga, kao što su kafići i restorani jer će inputi za njihove proizvode biti niži.
U konačnom, adaptivna bruto marža ne sadrži elemente državne pomoći koji bi mogli ograničiti njenu primjenu.
SWOT analiza
Snage (Strengths):
1. Efikasnost u borbi protiv inflacije: omogućava brzu reakciju na galopirajuću inflaciju i zaštitu građana od drastičnog rasta cijena.
2. Očuvanje životnog standarda: pomaže u zaštiti kupovne moći građana.
3. Zadržavanje fer nivoa profita: omogućava očuvanje profitabilnosti za trgovinske kompanije.
4. Fleksibilnost: može se prilagoditi raznim ekonomskim uslovima i raznim vrstama proizvoda.
5. Pragmatično rješenje za oligopolske ekonomije: koncept je posebno koristan u ekonomijama kao što je Crna Gora, koja ima ograničenu konkurenciju u sektoru maloprodaje.
6. Pozitivni multiplikativni efekti: smanjenje cijena može imati pozitivne multiplikativne efekte na sektore kao što su ugostiteljstvo i turizam.
Slabosti (Weaknesses):
1. Kompleksnost upravljanja: uvođenje i praćenje adaptivne bruto marže zahtijeva sofisticiran sistem praćenja cijena za koji država mora osmisliti operativni tim.
2. Otpor sektora: uvoznici, distributeri i trgovci se mogu protiviti ovakvom obliku regulacije.
3. Pravni izazovi: potreba za ažuriranjem zakonskih okvira i moguće usklađivanje sa evropskim zakonima i pravilima.
4. Neistražen mehanizam: ovakav mehanizam do sada nije implementiran u praksi, što može otežati njegovu primjenu.
Prilike (Opportunities):
1. Inovacija u ekonomskoj politici: postavlja osnovu za dodatne inovativne mehanizme kontrole cijena.
2. Povećana socijalna harmonija u društvu: smanjenje cijena može dovesti do manjih socijalnih tenzija i povećanja povjerenja u Vladu.
3. Osiguranje lanca snabdijevanja: manji rizik poremećaja u lancu snabdijevanja u poređenju sa drugim metodama kontrole cijena.
Prijetnje (Threats):
1. Nepridržavanje od strane trgovaca: ukoliko se trgovci ne pridržavaju pravila, efikasnost cjelokupnog sistema može biti ugrožena.
2. Privremenost mehanizma: kako je mehanizam privremen, može biti izazova u njegovom ukidanju jednom kada se ekonomski uslovi stabilizuju.
3. Slabija naplata izvornih prihoda budžeta: implementacija će dovesti do slabije naplate PDV-a, poreza na dobit i ostalih vezanih poreza, što može uticati na planiranje budžeta.
4. Politički rizici: uvođenje ovakvog mehanizma može dovesti do političkih tenzija i konflikata sa interesnim grupama.
Zaključak
Adaptivna bruto marža predstavlja inovativni alat ekonomske politike koji ima potencijal da se efikasno nosi sa izazovima galopirajuće inflacije. Međutim, njen uspjeh će u velikoj mjeri zavisiti od pravilne implementacije, saradnje sa trgovinskim sektorom i stalnog monitoringa kako bi se osigurao očekivani ishod - niže cijene za građane uz fer profitabilnost trgovaca.
Uz primjenu mehanizma adaptivne bruto marže, Crna Gora može u relativno kratkom vremenskom roku (mjesec dana od uvođenja) postići smanjenje cijena prehrambenih proizvoda na održiv nivo, kako bi se očuvao životni standard građana uz zaštitu fer profita trgovaca, te minimalne izdatke po budžet.
Autor je izvršni direktor Fidelity consultinga
Bonus video:
