Savremeni bezbjednosni izazovi 21. vijeka
U pisanju svih tema pod opštim naslovom kao što je "Savremeni bezbjednosni izazovi 21. vijeka", morao sam biti realan i svjestan da usljed ovoliko velikog intenziteta izvršenih najtežih krivičnih djela protiv života i tijela i jakog djelovanja na desetine kriminalnih organizacija na teritoriji jedne male zemlje, nikome iz sektora bezbjednosti nije padalo na pamet da se ozbiljnije bavi zaštitom kulturnih dobara u Crnoj Gori te kriminalističkim istragama usmjerenim na takve predmete koji su pod nepoznatim okolnostima nestali iz Crne Gore.
Opšti je zaključak da je većina onoga što je Crna Gora imala, a pripadalo je kulturnim dobrima (svjesno ili nesvjesno, ali sigurno nesavjesno), pokradeno, uništeno, rasprodato, zapušteno i prepušteno sudbini...
Nepredvidljive okolnosti i problemi koji čekaju Crnu Goru nisi ni mali niti jednostavni, a savremeni bezbjednosni izazovi zahtijevaju sistemski pristup i jedinstvo bez uticaja politike u strateškom djelovanju na polju bezbjednosti i međusobnih kompenzacija u političkim dogovorima oko sektora bezbjednosti posmatrajući ga kao plijen. (Opasna je to igračka - cit.)
Usljed toliko velikog broja ubistava, kojih je u posljednjih trideset godina bilo više od 700 (o tom jadu smo se zabavili), smetnuli smo s uma da je nelegalna trgovina kulturnim dobrima jedna od važnih profitabilnih kriminalnih aktivnosti širom svijeta. Naše Jadransko more (u nadi da neće doći neki ministar i reći da je njihovo - a mi naravno to ćutke prihvatiti ako mislimo u EU), krije tajnu o tome koliko je kulturnih dobara uklonjeno i ilegalno prodato na crnom tržištu sa apsolutno nepostojećim stepenom kontrole. Kao nacija nismo bili svjesni vrijednosti crnogorskog nasljeđa, crnogorske kulturne baštine i činjenice da nestaje dio nas, našeg identiteta, naše istorije i naše duše.
Krijumčarenje kulturnih dobara je kriminalna aktivnost visokog profita pa je kao takva zanimljiva velikom broju kriminalnih grupa iz čitavog svijeta. Bilo bi prosto nevjerovatno kada u ovoj kriminalnoj djelatnosti ne bi bilo i naših građana, zar ne, naročito uzimajući u obzir mali stepen mogućnosti da ova kriminalna radnja bude otkrivena, a učesnici procesuirani.
Vršenje krivičnih djela protiv kulturnih dobara je kriminalna aktivnost koja je na trećem mjestu po isplativosti u svijetu, nakon ilegalne trgovine narkoticima i oružjem. Vrijednost ukradenih umjetnina na godišnjem nivou dostiže čak do 6 milijardi eura. Problem je veći kad se uzme u obzir činjenica da se dio tog novca koristi za finansiranje drugih oblika organizovanog kriminala i terorizma.
Prijetnja Crnoj Gori ovom kriminalnom pojavom i dalje postoji, a kao takva treba da predstavlja novi izazov cjelokupnom sektoru bezbjednosti. U tom procesu zaštite kulturnih dobara svi učesnici moraju da budu jedinstveni, edukovani, nepokolebljivi, hrabri, ali i krajnje spremni da prate moderne tehnologije i prilagođavaju im se.
Art crimes je zločin koji ima sve karakteristike transnacionalnog kriminaliteta, te je potrebna i nužna saradnja nacionalnih policija sa međunarodnim policijskim organizacijama i međunarodnom zajednicom u cjelini.
Crnogorska 44. Vlada treba da napravi iskorak i pokaže da je prva Vlada u crnogorskoj istoriji koja je svjesna da su kulturni predmeti koji u Crnoj Gori čine kulturnu baštinu nezamjenjiva zaostavština prošlosti i generacija koje su ostavile trag, te da kao takvi predstavljaju neprocjenjivu vrijednost.
Ako zaboravimo prošlost nećemo jasno vidjeti budućnost.
U tom smislu potrebno je formirati specijalizovanu jedinicu koja će se konačno na sistemski i ozbiljan način baviti zaštitom kulturne baštine, te formirati bazu podataka ukradenih predmeta koji predstavljaju kulturna dobra i u saradnji sa međunarodnim policijskim organizacijama vratiti ih u vlasništvo državi Crnoj Gori.
"Pandora"
U toku 2018. godine na nivou Evrope realizovana je operacija kodnog naziva,,Pandora" u kojoj je učestvovalo 29 zemalja sa više od hiljadu službenika policije, carina, ministarstava kulture itd. Cilj te akcije bio je otkrivanje predmeta i lica koja se bave krivičnim djelima protiv kulturnih dobara.
Prije početka akcije mapirano je više od 150 ciljeva a na tim lokacijama pronađeno je i oduzeto više od 600 predmeta. Između ostalog, u koordinisanoj akciji "Pandora" izvršene su provjere u velikom broju aukcijskih kuća, umjetničkih galerija, muzeja ali i u privatnim kućama za koje je postojala sumnja da se u njima nalaze krijumčareni predmeti koji spadaju u kategoriju kulturnih dobara. U sklopu iste akcije je, recimo, u Holandiji pronađena Biblija iz 15. vijeka, ukradena u Njemačkoj dvadeset pet godina prije operacije "Pandora".
Ova akcija se sprovodi u kontinuitetu u saradnji nacionalnih policijskih službi sa Interpolom i Europolom i daje dobre rezultate. Takva akcija (Pandora VIII) sprovedena je i prošle godine i u njoj su u učestvovali pripadnici policija 25 zemalja. Tom prilikom pronađeno je 6.400 predmeta, od kojih je 11 vrijedno više od 60 miliona eura.
U zaključku još dvije-tri rečenice.
Ne treba gubiti nadu da će Crna Gora vratiti bar dio onoga što joj pripada i sačuvati ono što je ostalo poslije svih čerupanja tokom burnih decenija koje su za nama. Hitno je potrebno raditi na izmjenama Krivičnog zakona koji bi kriminalne radnje protiv kulturnih dobara definisao posebnim članom, a ne kao do sada krivičnim djelom krađa, te formirati specijalizovanu jedinicu koja će okupiti ljude eksperte iz raznih oblasti sa ciljem da, ponavljam, vratimo državi oteto.
I na kraju, ukoliko ne djelujemo jedinstveno u odnosu na savremene bezbjednosne izazove, organizovane kriminalne grupe biće korak ispred države, a njihov korak naprijed je naš korak unazad!
Autor je pravnik
Bonus video:
