r

STAV

Nagrada pred sudom

To što su sva tri dobitnika Trinaestojulske nagrade iz oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva nije samo kršenje Zakona o državnim nagradama, već i kršenje ljudskog prava kandidata iz ostalih oblasti i odnosi se na pravnu sigurnost i jednakost u postupanju

6041 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Skupstina.me
Foto: Skupstina.me

Zakon o državnim nagradama

Član 7

Odluku o dodjeli nagrade donosi žiri imenovan, u skladu sa ovim zakonom.

Odluka o dodjeli nagrade javno se saopštava i mora biti obrazložena...

Član 11

Žiri donosi poslovnik o radu.

Poslovnikom o radu žirija uređuju se pitanja od značaja za rad žirija koja nijesu uređena ovim zakonom…

Član 17

Godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore.

Svake godine mogu se dodijeliti najviše tri godišnje Trinaestojulske nagrade.

U jednoj oblasti se može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

Na panelu "Crna Gora između sekularizma i klerikalizma", koji je prije par dana održan u sali Crvene komune u Petrovcu u organizaciji neformalne građanske asocijacije STEGA, prof. dr Adnan Prekić istakao je da bi "i pored formalno velike podrške EU integracijama, koja iznosi 80 odsto, naši građani pali na prvim testovima iz zapadnog karaktera i vrijednosti".

Nedavni način odlučivanja Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, kojeg je imenovao Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, ne samo da potvrđuje navedeni stav, već ukazuje da i naše institucije, osim deklarativnog, u svom djelovanju odstupaju od EU principa.

Kao prvo, među zajedničkim vrijednostima država članica Evropske unije istaknuto je poštovanje ljudskog dostojanstva i tolerancija.

Očigledno je da se u današnjoj Crnoj Gori na različite (i nejasne) kriterijume tumači stvaralaštvo koje doprinosi njenom razvoju i afirmaciji, ali među dobitnicima najvećeg državnog priznanja ne mogu biti osobe koje u svom javnom djelovanju imaju izjave kojima se osporava dostojanstvo određene društvene grupe (nacije, etnosa, vjere, rase i dr.) i krši pravo na jednakost. Odnosno, prilikom donošenja javnih odluka uvijek se mora voditi računa o zaštiti ustavnog poretka i promovisanju vrijednosti kojima se uspostavljaju skladni odnosi u društvu.

Pored ovog EU principa, takođe članom 2 Ugovora o Evropskoj uniji, predviđeno je da pravila moraju biti jasna, precizna i predvidljiva!

Vladavina prava u EU ustanovljava da sve odluke javne vlasti moraju biti usklađene sa važećim propisima (zakonskim i podzakonskim aktima) koji odnose za određenu društvenu oblast i moraju biti usklađene da demokratskim vrijednostima i pod kontrolom nezavisnih i nepristrasnih sudova.

Shodno ovome, svaki postupak dodjele nagrada predviđa proces nominovanja, evaluacije kandidata i način donošenja odluke (zakonom propisana procedura koja je neophodna da bi odluka imala pravno dejstvo), kao i svečano uručenje nagrade (zakonom propisana javna ili svečana forma potvrđivanja odluke). Konkretni koraci mogu da variraju u zavisnosti od vrste nagrade i organizacije koja dodeljuje nagradu, ali u slučajevima dodjeljivanja državnih nagrada, i pored različitih nacionalnih tradicija, podrazumijeva se transparentan, odgovoran i pluralističan proces donošenja odluka o laureatima. Naravno, svako proizvoljno postupanje i samovolja članova komisije ili žirija nije dozvoljeno.

Poslovnik o radu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade nije dostupan javnosti i time je narušena transparentnost postupka, dok je članovima žirija omogućeno proizvoljno tumačenje člana 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama o razlozima dodjeljivanja nagrade.

Na kraju, okolnost da su sva tri ovogodišnja dobitnika iz oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva ne predstavlja samo direktno kršenje člana 17 stav 3 Zakona o državnim nagradama, već i kršenje ljudskog prava kandidata iz ostalih oblasti i odnosi se na pravnu sigurnost i jednakost u postupanju.

Zbog ovih neprimjerenih i osporavanih činjenica opravdana je negativna percepcija javnosti o događaju koji bi trebao da nas objedini, a ne da nas uznemirava. Dok čekamo eventualno ponavljanje odlučivanja Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade i objavljivanje njihove pisane odluke, kao i neophodnu intervenciju Skupštine Crne Gore povodom zaštite principa ustavnosti i principa zakonitosti, moguće je da sve ovo dobije i sudski epilog.

U igri neiskrenih namjera samo su greške stvarne.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")