STAV

Međunarodni dan žena: Osam koraka ka ravnopravnijem svijetu

Rodna neravnopravnost najveći je izazov ljudskim pravima našeg doba. Unapređenje jednakosti jedan je od najsnažnijih pokretača održivog razvoja i mira

1110 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Povodom Međunarodnog dana žena 2026.

Tokom gotovo decenije na čelu Ujedinjenih nacija, vidio sam svijet suočen sa brojnim iskušenjima - klimatskim šokovima, produbljivanjem siromaštva, nasilnim sukobima i sužavanjem građanskog prostora.

Ali svjedočio sam i rješenjima koja su zaživjela, a koja su imala jedan zajednički imenitelj: žene.

U susret obilježavanju Međunarodnog dana žena, vrijeme je da prepoznamo da je rodna neravnopravnost najveći izazov ljudskim pravima našeg doba - ali i da je unapređenje jednakosti jedan od najsnažnijih pokretača održivog razvoja i mira.

U nastavku iznosim osam koraka - zasnovanih na mom ličnom iskustvu i inspirisanih radom sistema UN i civilnog društva širom svijeta - koji mogu unaprijediti prava žena i donijeti konkretne rezultate.

1. Premostiti jaz u moći

Rodna ravnopravnost je pitanje moći. I dalje živimo u svijetu u kojem institucije dominantno oblikuju muškarci. Porast autoritarizma produbljuje nejednakosti i potkopava teško stečena prava - od dostojanstvenog rada do reproduktivnih prava - jačajući rodne i rasne predrasude.

Ravnopravnost ne oduzima moć - ona je dijeli. A kada se moć dijeli, sloboda raste.

2. Prioritizacija ravnopravnosti

Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u vladama i upravnim odborima širom svijeta. U Ujedinjenim nacijama rodni paritet postavili smo kao prioritet, počevši od najvišeg rukovodstva.

To smo postigli šireći bazu kvalifikovanih kandidata - ne snižavanjem standarda. Rezultat su snažnije institucije, inkluzivnije odlučivanje i bolja radna kultura. Poruka je jasna: kada institucije izaberu jednakost, rezultati dolaze.

3. Ulaganje u investiciju s najvećim povratom

Ulaganje u osnaživanje žena donosi višestruke koristi. Svaki dolar uložen u obrazovanje djevojčica vraća se gotovo trostruko. Ulaganja u zdravlje majki i planiranje porodice donose još veće društvene i ekonomske koristi.

Politike podrške porodici - poput dostupne brige o djeci i starijima - jačaju zajednice i podstiču rast. Zatvaranje rodnog jaza može povećati nacionalni dohodak i do 20 odsto.

4. Obezbijediti mjesto za mirovnim stolom

Mirovni sporazumi su trajniji kada žene učestvuju u pregovorima i njihovoj primjeni. Ipak, u mnogim sukobima - od Gaze, preko Ukrajine do Sudana - žene su često isključene, iako snose najteži teret rata.

U vremenu rastuće nestabilnosti, inkluzija nije simbolika - već put ka stabilnosti.

5. Okončati pravnu diskriminaciju

Širom svijeta žene uživaju tek oko dvije trećine zakonskih prava koja imaju muškarci. U brojnim državama i dalje ne mogu ravnopravno posjedovati imovinu, raditi bez ograničenja ili pokrenuti razvod.

Svaka država mora se obavezati da ukloni diskriminatorne zakone i osigura dosljedno sprovođenje prava u praksi.

6. Nulta tolerancija na rodno zasnovano nasilje

Nasilje nad ženama je globalna kriza ukorijenjena u nejednakosti, koja se podspješuje tišinom. Svaka žena i djevojčica ima pravo da živi bez straha.

Rodno zasnovano nasilje, uključujući seksualnu eksploataciju i zlostavljanje, predstavlja grubo kršenje povjerenja i humanosti. Tome se moramo suprotstaviti na svakom koraku, uz nultu toleranciju i punu odgovornost počinilaca kao i uz snažnu podršku žrtvama.

7. Eliminisati pristrasnost iz tehnologije

Žene čine samo četvrtinu zaposlenih u tehnološkom sektoru. Zbog toga se u digitalne sisteme koji utiču na naš svakodnevni život često ugrađuju pristrasnosti. Istovremeno, mržnja i mizoginija na internetu su u porastu.

Tehnološke kompanije i vlade moraju zajedno raditi na izgradnji sigurnog i inkluzivnog digitalnog prostora, uz uklanjanje prepreka za djevojčice i žene u nauci i tehnologiji.

8. Uključiti rodnu perspektivu u klimatske politike

Klimatske promjene nijesu rodno neutralne. U krizama sa hranom žene često posljednje jedu, a u vanrednim situacijama izložene su većem riziku. Ekonomske krize povećavaju rizik od dječjih brakova.

Istovremeno, žene predvode klimatske inicijative - od zakonodavstva do lokalnih akcija. Održiv i pravedan odgovor na klimatske promjene zahtijeva rodno odgovorne politike, jednak pristup zelenim radnim mjestima i ravnopravno učešće žena u odlučivanju.

Širom svijeta vidio sam ovih osam rješenja na djelu - u ratnim zonama i procesima oporavka, u parlamentima i učionicama, u organizacijama i zajednicama.

Ukoliko se lideri iskreno posvete rodnoj ravnopravnosti i sprovedu ove korake, promijenićemo svijet - za žene i djevojčice, ali i za sve nas.

Autor je generalni sekretar Ujedinjenih nacija

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")