Jubilej

Konačno je neko najavio program obilježavanja Dana Nezavisnosti. Ne zna se je li to državni ili separatni program preśednika J. Milatovića. Izašao je iz njegovog kabineta samo u vidu najave! Bolje bi bilo da je u formi objave pa da se zna tajming događaja, nego ovako da naslućujemo šta će biti, ako bude? No, većina glavara Crne Gore nije udrena za slavu velikih datuma, jedva su kapac da ih obilježe. Istorijski dan je na pragu, a sve je još u povoju. Ali, najavljeni program je na nivou školske idejnosti i znanja o Crnoj Gori. Iz najave se vidi da Najavljivač po prilici, ne zna ništa o temeljima Crnogorske Suverenosti.

Prvi stub tog Suverenog mosta je sazdao Vojislav 1042. kao rodonačelnik dinastije Vojislavljevića. Nakon pobjede na Tuđemilu morala je da ga prizna najveća imperija onoga zemana, Vizantija. Porazio ju je tri puta uzastopno. Drugi stub je podigao njegov sin kralj Mihailo, kada ga je krunisao Papa Grgur VII. Treći stub je Konstantin Bodin koji je izborio najveću kraljevinu svoga doba, na Balkanu. Svoj stub ima i Balša III, ali su mu ga survali Crnogorci. Na umoru ih je obavezao, da se ne podaju Veneciji protiv koje se borio godinama! Samo 15-ak dana nakon smrti (1421) u svim zetsko-crnogorskim gradovima su se zavijorile mletačke zastave. Još onda, "kupovni" Crnogorci su podmitom, imanjima, soldima i položajima, zarobili sebe u tuđina... ka i danas.

Da znaju (a pojma nemaju), današnji vladari bi i ustanovu državne štamparije na Obodu 1493. prepoznali kao suvereni znak, jer samo Nezavisni pečataju knjige u svojoj štampariji.

U obilježavanju 21. maja ušla je Bitka na Martinićima, gotovo kao omaška. Toj pobjedi mane nema, ali se mora tretirati u paru sa Krusima, koji su ovjerili čvrstu zajednicu Crne Gore i Brda, pod Sv. Petrom Cetinjskim. Mahmut-paši Bušatliji, žestokom protivnika CG, glava je sa Krusa otišla na Cetinje. Tim povodom oglasio se carskim fermanom, sultan Selim Emir Kan, iz Stambola. Uputio ga je Sv. Petru na Cetinje, a objavio ga je pariški Les Contemporaines (Savremenici), smatrajući našeg sveca evropskim državnikom a bitku na Krusima evropskom pobjedom. U fermanu pored ostalog piše da: "Mi, Selim Emir Kan, vladajući od neba do zemlje, od Istoka do Zapada, car nad svijem carevima, dajemo na znanje našim provincijama u susjedstvu Crne Gore, da Crna Gora nikada nije bila pod vlašću naše Visoke Porte!" Bušatlija je bio protivnik i Porti, jer je htio neki svoj "stambol" da posadi u Skadru a Cetinjski Svetac mu ga je rasadio. Dakle, opet suvereno priznanje od imperije, sa lokacije Konstantinopolja, đe je nekad stolovala Vizantija. Ali ni ti dokazi, ovoj vlasti, ne zaslužuju da se makar evociraju uz 21. maj. Preskočimo Grahovac, Vučji do, Fundinu, pa i Berlinski kongres, koji je sve potvrdio i ustanovio Crnu Goru kao državu svijeta! Za naše glavare, stranački razglavljene, ni to nije dovoljno.

Ipak neće izostati drama s ozbiljnim zapletom, uoči 21. Preśednik države je naumio da uruči "posebno izrađen 'Orden crnogorske nezavisnosti' pojedincima koji su svojim djelovanjem dali poseban doprinos obnovi državnosti." Kome? Pitanje je sad? Tu se može spotaći. Neke koji ga zaslužuju možebit da zaobiđe, a neki ga iz njegovih rukah ne bi ni primili?

P. S. Ako iko zaslužuje naziv "Orden Nezavisnosti" to je ime Vojislavljevića. Oni su to pravo zaslužili mimo ikoga. Prvi su utemeljili most Nezavisnosti za vjekove. Zato je 21. maj prije svih, jubilej Vojislavljevića, sa kojima počinje ova storija. I dan danas mi živimo u zemlji i državi koju su nam oni doranili, i izvojevali međunarodnu državnost. Sve ostale dinastije i postdinasti su samo branili tu vjekovitu tekovinu Vojislavljevića. Za zasluge, do dana današnjega, Vojislavljevićima smo se odužili samo jednom ulicom ali je još nijesmo dovršili. Današnji glavari Crne Gore neće zamiritati ni slijepu ulicu.

(prch.me)