Ulicama u srcu srpskog glavnog grada više se ne može voziti od dana pobjede dosadašnjeg premijera Aleksandra Vučića na predsjedničkim izborima: više od deset dana uzastopno svakog dana na hiljade mladih ljudi protestuju ulicama Beograda. „On nije moj predsjednik“, skandiraju demonstranti. I nazivaju Vučića, koji će fotelju državnog poglavara preuzeti početkom juna, „lopovom“ te traže nove izbore. Puno ovih mladih demonstranata se plaši količine moći desno-populističkog premijera i protestuju protiv navodne prevare na izborima i manipulacije medija. Iako u ovoj balkanskoj državi ima svega 5,9 miliona punoljetnih, na predsjedničkim izborima je u biračkom spisku bilo 6,7 miliona imena.
Vučić je prije skoro dvije nedjelje već u prvom krugu izbora za predsjednika dobio 55% glasova. Njegov najljući konkurent, liberalni advokat za ljudska prava Saša Janković, jedva je dosegao oko 16%.
Pobjednik na izborima je bio zaposlen kao ministar agitpropa kod ratnog zločinca Slobodana Miloševića, a njegova pobjeda nije nikog iznenadila. Vučić, šef nacionalno-konzervativne partije SNS, čvrsto drži pod kontrolom sve bitnije medije, što je znao da iskoristi u izbornoj kampanji.
Procvat korupcije
Angela Merkel, njemačka kancelarka, podržava Vučića, koji Srbijom vlada od 2014. godine. Dosadašnji premijer je tokom izborne kampanje bio čak gost u Berlinu, kako bi kod kuće mogao da pokaže kakav visoki ugled Srbija uživa kod najvećeg člana EU. Ovaj bivši ultranacionalista odavno se pretvorio u proevropejca, ali onog koji se rado grli sa Rusijom i Kinom, a kao političar, svjestan svoje moći začinjene velikim osjećajem za režiranje sopstvene ličnosti, Vučić želi da što prije svoju zemlju uvede u EU. Iz tog razloga je Srbiji propisao široke reforme.
Ali, do sada je svako malo obećavana oštra akcija protiv još šire rasprostranjene korupcije - izostala. Po ocjeni insajdera u Beogradu, Vučić ne dira elite i njihove sumnjive izvore novca. „Korupcija je integralni dio sistema“, kaže Ursula Koh-Laugvic, direktorka nemjačkom SPD-u bliske Fondacije „Fridrih Ebert“ /FES/ u Beogradu. Oligarsi, koje u Srbiji nazivaju tajkunima, su se odavno već aranžirali sa Vučićem.
A i stanje pravne sigurnosti je puno gore nego što se smatra, kaže jedan kritički posmatrač u Beogradu u najvećem povjerenju. Bivši predsjednik Raiffeisenbank International, g. Herbert Stepic, sa druge strane, je optimističan: „Ima pozitivnih momenata što se tiče pravne sigurnosti“. Dugogodišnji poznavalac Srbije upućuje na pozitivni privredni razvoj.
Investitori kucaju na vrata
Na ekonomskom polju Vučić stvarno može da se pohvali uspjesima. Za njegove vlade je uspio poduhvat prevazilaženja teške ekonomske krize u Srbiji. „Uspjelo mu je da ostvari makroekonomski zaokret“, hvali jedan njemački diplomata, koji odlično poznaje Srbiju. Ove godine balkanska država očekuje rast bruto proizvoda od 3,3%. Prošle godine je već imala rast od 2,6%.
Ali, najveći socijalni izazov Vučić do sada nije uspio da izmajstoriše. „Nezaposlenost je ogromni problem“, konstatuje Erika Teoman Brenner, delegat Austrijske privrede u Beogradu. U Srbiji privredni ekspeti ne vjeruju službenoj statistici koja pokazuje da je broj nezaposlenih ispod 20%. Jedan predstavnik strane privrede u Srbiji nam kaže da je realna nezaposlenost puno veća od statističke.
Dobra vijest: interesovanje investitora za Srbiju, zemlju jeftine radne snage, lagano raste i u Njemačkoj, a time i broj radnih mjesta. Proizvođač ljekova Stada, koncern Simens, puno proizvođača automobila, ali i fabrika čarapa Falke, su među najvažnijim investitorima. „Niske plate i geografska situacija Srbiju čine atraktivnom“, kaže Martin Knapp, vodeći član uprave Njemačko-srpske privredne komore u Beogradu. „Investitorima u Srbiji još uvijek prostiru crveni tepih“, hvali ovaj 59-godišnjak investicionu klimu. Njemačke firme su u Srbiji već otvorile 35.000 radnih mesta.
Za razliku od dobre privredne priče, sve više raste zabrinutost zbog političke situacije. „U Srbiji postoji opasnost od stvaranja države tipa 'država-to sam ja'”, upozorava Ursula Koh-Laugvic iz FES-a. Ona konstatuje rast „neliberalnih tendencija“. Poput Viktora Urbana u Mađarskoj, i Vučić svojom zemljom vlada autoritarno. „Mogla bi se ovdje desiti jedna vrsta demokratskog Rollbacka”, strahuje politička analitičarka.
Gdja Koh-Laugvic u svojoj procjeni nije usamljena. I mladi demonstranti na ulicama Beograda, te ostalih srpskih gradova, plaše se Vučićeve svemoći: on je već sada dominantan nad parlamentom, državnom upravom, pravosuđem i medijima. Ali njihov svakodnevni protest prolazi bez odjeka. Aleksadar Vučić želi da početkom juna položi zakletvu kao novi predsjednik Srbije. Nasljednika u fotelji premijera će postaviti on sam. Još nije jasno da li će se Vučić odlučiti za jednog od vjernih mu partijskih ljudi ili za tehnokartu, poput nezavisnog ministra finansija Dušana Vujovića, koga na Zapadu veoma cijene. U svakom slučaju, biće to važna simbolička odluka za politički nemirnu Srbiju.
(Handelsblatt)
Prevod: Mirko VULETIĆ
Bonus video:
