Preporuke za unapređenje stanja u policiji - Vijesti.me
STAV

Preporuke za unapređenje stanja u policiji

Ključni problem je kadriranje odnosno zapošljavanje i napredovanje koje nije zasnovano na zaslugama, znanju, vještinama, ličnim sposobnostima od značaja za policijski posao

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Savo Prelević)

U kontekstu pogoršane bezbjednosne situacije u našoj zemlji, podsjećamo na neke od problema na koje godinama ukazujemo, a koji se suštinski održavaju na kvalitet rada Policije. Pošteno govoreći, ne može da se ospori da je stanje u Policiji danas bolje nego prije dvije godine i da su mnogi iskoraci napravljeni, posebno u domenu međunarodne policijske saradnje. Međutim, pomaci još nisu napravljeni u nekoliko važnih polja kao što su zapošljavanje i napredovanje, obuke i obrazovanje, unutrašnja organizacija.

Ključni problem je kadriranje odnosno zapošljavanje i napredovanje koje nije zasnovano na zaslugama, znanju, vještinama, ličnim sposobnostima od značaja za policijski posao. Crnogorska policija je decenijama funkcionisala kao socijalna služba za zbrinjavanje nisko-kvalifikovanih osoba bez zaposlenja. To se dugoročno održava na kvalitet rada i na nezadovoljstvo rukovodilaca kojima, i pored ogromnog broja službenika, uvijek fale službenici koji treba da odrade stvarne policijske zadatke. Drugim riječima, iako je policijskih službenika mnogo, “stvarnih” policajaca je malo.

Skoro ništa nije urađeno na tome da se utvrdi koje su to kompetencije potrebne za obavljanje policijskih poslova, te usmjeravanje onih zainteresovanih da se zaposle u policiji, kao i onih koji su već u službi, da te kapacitete razviju. Umjesto toga, radi se upravo suprotno. Sa ciljem ubrzanijeg zapošljavanja, uporedo sa važećim obrazovnim programom na Policijskoj akademiji, koja traje dvije godine, prave se paralelni tromjesečni kursevi kako bi se brže u Policiju “utrpalo” 90 novih policijskih službenika. Službenici sa “hitnog” kursa nisu ozbiljno osposobljeni za policijske poslove niti su savladali ljudska prava i primjenu složenih policijskih ovlašćenja. A ako već jeste moguće osposobiti srednjoškolce iz nekonkurentnih srednjih stručnih škola za policijske poslove, onda Policijsku akademiju koja građane košta million i dvjesta hiljada eura godišnje treba potpuno ukinuti. Čak ni dvogodišnji program Policijske akademije nije na nivou na kojem bi morao biti. To smo vidjeli kada je đak generacije ove Akademije svježe zaposlen snimljen kako prekomjerno upotrebljava silu prilikom obavljanja policijskih dužnosti. Međutim, umjesto da se Akademija dodatno unapređuje i umjesto još upornijeg i temeljnijeg rada sa “akademcima” na usađivanju vrijednosti strogog poštovanja slova zakona, plan je potpuno suprotan. Postoji namjera da se od sadašnje Akademije, kao samostalne institucije, napravi organizaciona jedinica unutar MUP-a koja će držati samo brze kurseve. Zalaganjem za takva rješenja MUP i Policija ne pokazuju da ozbiljno shvataju težinu i osjetljivost policijskih poslova, naročito u kontekstu upotrebe sile.

Jeftini kursevi za nisko kvalifikovane kadrove se dalje negativno održavaju na životnu perspektivu tih kadrova. Službenici sa srednjom školom unutar Policije nemaju mnogo mogućnosti za napredovanje u službi i ne mogu da popunjavaju viša radna mjesta. Oni će dugoročno biti nezadovoljni niskim primanjima. To je dovelo do problema “lažnih fakultetskih diploma” u Policiji o kojima se govorilo i na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. Budući da je policijski sistem po definiciji “karijerni”, često cjeloživotni, službenici koji nisu mogli da se penju u hijerarhiji, okrenuli su se lakšim rješenjima.

Iako je godišnji budžet Uprave policije ogroman, 73 miliona eura, od čega gotovo sve ide na zarade, ovaj iznos se dijeli na prekomjeran broj službenika. Navedeni iznos je više nego dovoljan da se napravi sistem plata kojim bi svi zaposleni bili zadovoljni. Ali da stvari budu još lošije, u skladu sa Pravnilnikom o organizaciji i unutrašnjoj sistematizaciji MUP-a i Pravilnikom Policije, broj službenika sa policijskim ovlašćenjima će i dalje da raste, a isti “kolač” će da se dijeli sa novim i novim kolegama. Međutim, suštinsko pitanje je koliko tih novih kolega stvarno doprinosi unapređenju stanja bezbjednosti u CG i da li će se išta time popraviti. Praksa davanja policijskih ovlašćenja onima koja ta ovlašćenja uopšte ne primjenjuju, samo da bi im se povećala zarada, je pogubna jer oni koštaju sistem, a ne doprinose rješavanju problema na ulici. To je opet ranije pomenuti problem: mnogo administrativnih službenika sa značkom, malo policajaca. Takvim nestrateškim odlukama se mora što prije stati na put.

Potom takvi službenici, nepripremljeni za policijski posao, dođu u službu gdje ih uglavnom ne čekaju dobro razvijene interne procedure niti operativni standardi postupanja. U takvim slučajevima, oni uglavnom zavise od svojih kolega i usputnog podučavanja kojim se prenose raniji načini rada, koji ponekad i nisu najbolji. Ovome se mora posvetiti mnogo više pažnje, naročito imajući u vidu da i sitnim propustima policajci mogu da dovedu u opasnost i sebe i druge.

Novi Pravilnik Uprave policije je napravljen u suprotnosti sa svim principima dobre organizacije policijske službe. Umjesto “ukrupnjavanja” organizacionih jedinica i smanjivanja broja rukovodilaca, kako bi se unaprijedila efikasnost i izoštrile linije odgovornosti, urađeno je sve suprotno. Već glomazan i trom sistem, dodatno je usložen. Takvo stanje će dugoročno da otežava koordinaciju i komunikaciju između organizacionih jedinica.

Konačno, dok Policija kaska, kriminal ide u korak sa vremenom. U perspektivi se mora razmišljati o osavremenjavaju policijskog aparata, novim tehnologijama, specijalizovanim kadrovima sa znanjima iz domena IT, bankarstva, forenzike, prepoznavanja nasilja nad djecom i ženama, internet-kriminala, itd. Od preko četiri hiljade zaposlenih u Policiji, tek nešto više od 800 je policajaca sa visokim nivoom obrazovanja i manje od 300 sa višim (uključujući Akademiju), prema podacima iz 2015. godine.

Novi Zakon o unutrašnjim poslovima, na kojem se radi od 2015. godine, a koji treba da bude utvrđen na Vladi do kraja drugog kvartala, dobra je prilika da se naprave mnogi iskoraci u vezi sa brojnim problemima u Policiji. Pitanje je da li će odluke biti donošene na temelju stručnih ili političkih parametara.

Institut alternativa


Najčitanije iz sekcije Kolumne