Koncertom Big benda RTS-a počinje Grad teatar

4. jula svečano će na sceni između starogradskih crkava biti otvoreno 33. izdanje festivala Grad teatar
410 pregleda 0 komentar(a)
Obilje raznovrsnih programa: Sa jučerašnje konferencije za medije u Budvi, Foto: Vuk Lajović
Obilje raznovrsnih programa: Sa jučerašnje konferencije za medije u Budvi, Foto: Vuk Lajović

Koncertom Big benda RTS-a „Mimo od Budve“, kojim će ujedno biti promovisan CD u izdanju Grada teatra, posvećen velikom džez umjetniku Nikoli Mimu Mitroviću, 4. jula svečano će na sceni između starogradskih crkava biti otvoreno 33. izdanje festivala Grad teatar.

Festival koji će trajati do 30. avgusta, odvija se pod sloganom „Liječiti srce, zabavljajući razum“, citatom iz „Selestine“ Fernanda de Rohasa, a kao i prethodnih godina, program će se realizovati kroz četiri segmenta: dramski, književni, likovni i muzički.

Direktorica Milena Lubarda Marojević istakla je da je dramski program XXXIII festivala osmišljen na temu pozorište u vremenu surovosti.

„Već drugu godinu za redom, u odabir gostujućih predstava bio je uključen pozorišni kritičar Bojan Munjin, koji će i ovog ljeta, u vrijeme repriznih igranja nove pozorišne produkcije, voditi otvorene razgovore pod naslovom ‘Pozorište u vremenu grubosti: kako voljeti teatar u svijetu bez milosti, ljubavi i nade?’.

Pripremajući program XXXIII festivala, ponovo smo osluškivali i poredili, tragali za onim zajedničkim što obilježava pozorišnu produkciju jednog šireg prostora u posljednjih nekoliko godina. Pozorište najčešće prikazuje surovu stvarnost, bilo kroz komade klasike, bilo kroz savremene tekstove, i to kroz jedan direktan, neposredan, često potresan izraz. Na drugoj strani, postoji potreba za poetskim (što je pokazao i prijem kod publike naše prošlogodišnje produkcije ‘Krvave svadbe’) i potreba za pronalaženjem novih izraza, nove osjećajnosti koja, upotrebljavajući savremena pozorišna sredstva i mogućnosti, pronalazi sopstveni put do emocije publike. Zato su ovog ljeta tu: čuveni ‘Hinkemann’ i najnovije ‘Bahantkinje’ Igora Vuka Torbice, ‘Blue Moon’ Borisa Liješevića, ‘O miševima i ljudima’ Dina Mustafića, ‘Djevojčica sa žicama’ Marjana Nećaka, ‘Kapital’ Andraša Urbana, ‘Petrijin venac’ Bobana Skerlića, ‘Sjećaš li se Doli Bel?’ Kokana Mladenovića, ‘Režim ljubavi’ Bojana Đorđeva…na jednoj strani. A na drugoj: ‘Ventilator’ Jake Ivanca, ‘Mistero Buffo’ Li Delong, ‘Tri zime’ Jasne Đuričić, ‘Kozocid’ Vide Ognjenović, ‘Susret’ Nine Mitrović, ‘Luda trava’ Margarite Mladenove, ‘Krvave svadbe’ Igora Vuka Torbice“, istakla je Lubarda Marojević.

Prema njenim riječima, komad kojeg su odabrali za ovogodišnju pozorišnu produkciju, takođe prati glavu ideju festivala.

„Riječ je o ‘komediji sa tragičnim krajem’ adaptiranoj prema romanu Fernanda de Rohasa ‘Selestina’. Ova priča napisana u XV vijeku donosi motive i zaključke koji se tiču nas u XXI. Na njenoj pripremi se već uveliko radi, režira je Milan Nešković, prema adaptaciji Maje Todorović, u koprodukciji Grada teatra i Jugoslovenskog dramskog pozorišta, a u ovoj inscenaciji igraju: Nataša Ninković, Ljubomir Bandović, Nikola Rakočević, Emir Ćatović, Marta Bjelica, Katarina Žutić, Nikola Šurbanović, Anđelika Simić i Maja Stojanović“, istakla je ona.

Pored glavne festivalske scene između crkava, predstave će biti izvođene i na rtu Zavala 6. jula, kao i u amfiteatru Manastira Stanjevići, 23. i 28. jula.

Uz podsjećanje da je od ukupno milion eura, koliko javna ustanova dobija od Opštine Budva, 280 hiljada opredijeljeno za ovogodišnji program, Lubarda Marojević je kazala da je Ministarstvo kulture za relizaciju drmakskog programa dalo 17.000 eura.

Selektorka književnog programa Svetlana Ivanović navela je da je još nedovršen program ovogodišnjeg festivala, ali da će kroz za sada 11 književnih večeri pokušati da, u maniru fuge, isparte konceptualno polazište ovogodišnjeg festivala - poziciju čovjeka u kovitlacu svijeta i njegovu, prije svega, ontološku potrebu.

“Poštujući dosadašnju tradiciju Trga pjesnika, pokušali da okupimo autore iz regiona, pisce, pjesnike, književnike, naučnike iz različitih disciplina književnog i humanističkog djelovanja, kreatore novih poetika i novih metodologija proučavanja teksta, ali i one koji, poštujući humanističko nasljeđe i tradiciju izučavanja i tumačenja književnosti, a potom i umjetnosti, ukazuju na njihovu svevremenost“, kazala je ona.

Dekan Muzičke akademije sa Cetinja Bojan Martinović kazao je da se nastavlja saradnja sa Gradom teatrom i ove godine i da su učestvovali u kreiranju sedam muzičkih programa, od ukupno devet, koji će biti izvedeni na festivalu.

„Fokusirani smo na programe umjetničke muzike, ali na stvaranje novih konteksta u kojima se umjetnička muzika može konzumirati, praviti, slušati i prezentovati. Cilj našeg programa je da obuhvati raznovrsne segmente muzičkog stvaranja i interpretacije, ako i stvaranja ambijenta za razmjenu komunikacije unutar muzičke zajednice u Budvi, a samim tim i u našem crnogorskom muzičkom prostoru“, istakao je Martinović.

Predsjednik Savjeta JU Grad teatar Siniša Jelušić najavio je nastavak dijaloga na Trgu pjesnika kroz večeri „Pozorište u vremenu grubosti: kako voljeti teatar u svijetu bez milosti, ljubavi i nade“, kao i “Sakralno, kao prikazivanje neprikazivog”, te multimedijalnu postavku Dimitrija Popovića, u okviru čega će biti izveden i performans.

Kako sjever razmišlja o Mediteranu

Stručni savjetnik za likovni program Aleksandar Čilikov kazao je da ove godine organizuju nastavak prošlogodišnje uspješne izložbe - „Mediteran u djelima crnogorskih slikara II“.

„Prošle godine smo napravili izložbu gdje su bili doajeni crnogorskog i ex jugoslovenskog slikarsta, koja je bila izuzetno posjećena. Zato nam je bilo logično da nastavimo sa takvom temom. U konceptu ovogodišnje izložbe koja će biti otvorena 1. avgusta u crkvi Santa Maria in Punta u Starom gradu, gdje ćemo izložiti djela deset autora koji nijesu živi, a koje je Crna Gora pomalo zaboravila. Predstavićemo i radove deset mladih umjetnika koji rade i stvaraju u Budvi. Potrudio sma sa da odaberem dvije umjetnice iz Bijelog Polja i Berana, da vidimo kako neko ko je formiran na sjeveru Crne Gore razmišlja o Mediteranu“, naveo je Čilikov.

Bonus video: