PROMOVISANA KNJIGA BUDA SIMONOVIĆA

Ljudi se ne razlikuju po kapi nego po onome što je u glavi

Prema ovoj knjizi je snimljen dokumentarni film “Makedonac”, kako je bio nadimak Amira Reka
848 pregleda 1 komentar(a)
Sa promocije u Pljevljima, Foto: Goran Malidžan
Sa promocije u Pljevljima, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 24.06.2019. 08:13h

Promocija knjige crnogorskog publiciste Buda Simonovića “Rat i mir kapetana Reka” održana je u sali Doma vojske u Pljevljima u organizaciji Narodne biblioteke “Stevan Samardžić”.

U knjizi se govori o Amiru Reku iz Goražda, bivšem oficiru Jugoslovenske narodne armije i armije Bosne i Hercegovine, koji je krajem juna 1992. godine kao komandant 43. drinske brigade vojske BiH spasio 45 srpskih civila iz sela Bučje od sigurne smrti, tri dana nakon što mu su mu majku, đeda i tri bliska rođaka spalili srpski vojnici u njegovom rodnom selu Gudelj.

Prema ovoj knjizi je snimljen dokumentarni film “Makedonac”, kako je bio nadimak Amira Reka.

„Amir Reko je pokazao da se samo sa ljubavlju može pobjediti zlo i da je ljubav ta koja treba da veže ljude. Njegova majka ga je uvijek savjetovala da u svakoj prilici bude čovjek, da ne razlikuje ljude po kapi nego po onome što imaju u glavi. On životom, svojim djelom i riječju tvrdi da nisu narodi nacionalistički, da nisu nacionalisti Srbi, Hrvati i Muslimani, nego da su nacionalisti pojedinci i da oni imaju svoje ime i prezime. Majka Ziza danas ima spomenik u srcu njenog sina Amira koji je najvjerniji i najtrajniji spomenik. Onog trenutka kada je trebalo da donese odluku da spasi 45 srpskih zarobljenika, oko njega je bilo 700 pripadnika muslimanske vojske. Po brdima su bili Srbi koji su granatirali Goražde i ubijali nedužni narod. On je tada imao svega 29 godina - ne toliko zreo kao čovjek, ali savjestan kao ljudsko biće i ja mu na tome iskreno čestitam“, rekla je mr Zorica Jestrović.

Milivoje Čarapić jedan od mještana sela Gudeljevo kazao je da je Bogu i Amiru Reku zahvalan što danas živ.

Promociji je prisustvovao i Reko koji je kazao da se ne osjeća kao heroj ili junak, već da je samo čovjek koji želi da podijeli sudbinu.

“Srećan sam što je ova knjiga ostavila poruku generacijma iza nas”, rekao je on.

Kazao je da mu je drago što je ponovo u Pljevljima, gradu u kjoem je proveo najlješe dane svoga života, dok je kao oficir JNA radio u Kasarni “Vladimir Knežević Volođa”.

O knjizi su govorili Slobodan Vučinić, Milorad Mišo Zečević, direktorica Biblioteke “Stevan Samardžić” u Pljevljma Đina Bajčeta i autor.

Preporučujemo za Vas