Operska pjevačica Tamara Rađenović ovog ljeta imaće dva koncerta u Crnoj Gori. Naime, večeras će nastupiti u okviru manifestacije KotorArt Talenti na ovogodišnjem festivalu “KotorArt Don Brankovi dani muzike” u crkvi Sv. Duha, koncertnoj dvorani muzičke škole “Vida Matjan”, sa početkom u 21 sat i 30 minuta, dok će za nedjelju dana, tačnije 29. jula publika imati priliku da je čuje na festivalu Grad teatar Budva. Tamaru će na koncertu u Kotoru pratiti srpski pijanista Đorđe Stevan Nešić, dok će u Budvi nastupiti uz pratnju pijanistkinje Jelene Polović Šiljeg.
Tamara Rađenović, sopran, diplomirala je na Kraljevskom koledžu za muziku u Londonu, gdje je za master studije dobila stipendiju. Imala je priliku da nastupa na međunarodnim i nacionalnim koncertima, festivalima, a nedavno je debitovala u njujorškom Karnegi holu, kao i ranije na Mediteranskom operskom festivalu na Siciliji, 2017. kao Mimi u operi Boemi. Crnogorsku opersku pejvačicu je diva Monserat Kabalje izabrala da pjeva na njenom gala koncertu u Saragosi u Španiji.
Pored Crne Gore, Tamara će do kraja godine održati koncerte u Austriji, Engleskoj, a čeka je još jedan nastup u Karnegi holu. O tome šta će to imati priliku da publika čuje na koncertima u Kotoru i Budvi, Rađenović otkriva za Vijesti...
Tokom ovog ljeta imaćeš dva koncerta u Crnoj Gori na “KotorArtu” u okviru Don Brankovih dana muzike 22. jula, a nekoliko dana kasnije, tačnije 29. jula nastupićeš u Budvi u sklopu manifestacije Grad teatar Budva. S obzirom na to da će te u Kotoru pratiti pijanista Đorđe Nešić, a u Budvi ćeš nastupiti u pratnji pijanistkinje Jelene Polović Šiljeg, koliko će se i program razlikovati na ta dva koncerta?
Ogromno mi je zadovoljstvo što sam ovog ljeta dobila poziv od dva renomirana festivala koji u našu Crnu Goru dovode svjetske umjetnike i publici pružaju zanimljive kulturne sadržaje.
Solistički koncert na Don Brankovim danima muzike u okviru, već čuvenog internacionalnog festivala “Kotor Art”, predstavlja za mene veliku radost, posebno što se zna da će na festivalu biti velike zvijezde klasične muzike kao što je na primjer pijanistikinja koja je osvojila svijet Judža Vang. Srećna sam da nastupam u Kotoru na istom festivalu, u istoj sali kao i Judža. Zanimljivo je da će ona na jesen nastupati u Stern dvorani Karnegi hola u Njujorku gdje ću ja opet imati svoj nastup u novembru u Weill Recital dvorani.
Što se Budva Grad teatra tiče, takođe sam jako srećna što ću imati solistički koncert, jer me za Budvu vezuju posebne emocije. Budva Grad teatar je festival sa dugom tradicijom uz koji sam odrastala, koji takođe dovodi sjajne umjetnike bilo da su sa naših prostora ili inostranstva.
Koncerti su nazvani ‘Le rose del Mediterraneo’ (Mediteranske ruže). Repertoar je skoro identičan. U Kotoru nastupam sa pijanistom Đorđem Nešićem sa kojim sam počela divnu saradnju. Zajedno ćemo nastupiti i u Karnegi holu. Radi se o vrhunskom umjetniku koji već 30 godina živi u Njujorku i karijeru ima u Americi. Već smo zajedno nastupali na Kolarcu u Beogradu u januaru 2019.
Sa Jelenom Polović Šiljeg sam počela saradnju i koncert u Budvi će biti naša prva kolaboracija. Ona je takođe renomirani pijanista, usavršavala se u Beču za operskog coacha, imala je puno internacionalnih nastupa i radi kao profesor u Beogradu.
Birajući program koji ćeš izvoditi, čime si se vodila - da li da budu poznate kompozicije prijemčive publici, ili si željela da čuju one koje se ne izvode baš tako često?
Program sam birala veoma pažljivo razmišljajući o tome da su u pitanju ljetnji festivali i željela sam da moja publika maksimalno uživa. Moj program uvijek prođe sve moguće konsturktivne kritike mojih saradnika i bogami moje uže porodice(smijeh). Uvijek za koncerte biram arije i pjesme koje su poznate i koje su trenutno u mom fokusu. Mislim da je pažljivo odabran repertoar jako bitan i volim da i slušaoci koji nisu imali priliku da čuju uživo operske arije požele da ih opet čuju i možda dobiju inspiraciju da pođu na opersku predstavu kada im se ukaže prilika.
Dakle, izvešću repertoar romantične epohe od Belinija, Donizetija, Pučinija, Gounoda, jednu ariju od Mocarta, jednu od Vivaldija i nekoliko španskih pjesama.
S obzirom na to da je za sopran napisano dosta djela, kako ti uopšte praviš izbor onoga što ćeš prezentovati publici i jesi li se možda oko repertoara dogovarala sa pijanistima koji će te pratiti?
Za lirske soprane čijem fahu pripadam su napisane najdivnije i najpoznatije romantične arije. U fokusu mog rada sa vokalnim coach-ima i mojim timom su djela koja odgovaraju mojim godinama. Spremam uloge iz opera jer je moj cilj da za nekoliko godina budem skroz spremna za velike scene. To je jako dug proces i mora se investirati dosta vremena i energije. Svaka arija se priprema najmanje četiri do pet mjeseci kao prvi prolaz i onda kako vrijeme prolazi i kako se više izvodi, ona je sve stabilnija i bolja.
Kada je u pitanju izbor repertoara za koncerte, zaista je bitno pažljivo odabrati kompozicije u skladu sa publikom i mjestom koncerta. Solistički koncert i operska produkcija se dosta razlikuju. Kad idete da gledate operu, svaka scena opere i operske arije su dio jedne kompletne priče koju pratite dva sata (koliko je trajanje jedne opere uglavnom), dok na solističkom koncertu kreirate priču uloge iz opere u trajanju od pet minuta. I ako izvodite 10 kontrasnih djela morate se koncentrisati i prebaciti u roku od sat vremena u različite uloge, što, vjerujte, nije lako. Zato mislim da je bitno izabrati arije u kojima možete da dočarate sve emocije uz klavir i glas.
Iskreno se trudim da izaberem najatraktivnije arije kada pjevam u Crnoj Gori i inače vodim računa da program bude maksimum sat vremena. Tako će i biti u Kotoru i Budvi - koncerti će trajati po sat vremena.
Pijanista ima veoma značajnu ulogu jer od njega /nje i emocije koja se pruža tokom koncerta zavisi kako će sve zvučati. Pijanisti moraju da vas inspirišu, da imaju isti muzički doživljaj i energije se moraju poklopiti. Zbog toga uvijek imam veliko poštovanje ka njima i smatram ih ravnopravnim učesnicima mog koncerta. Samim tim imaju potpuno pravo da sugerišu na kreiranju programa.
Koliko je trajao sam proces priprema za koncerte i jesi li neke od tih djela već izvodila na nastupima, ili si se potrudila da za druženje sa crnogorskom publikom spremiš kompozicije koje do sada nijesi imala priliku da izvodiš?
Za druženje sa crnogorskom publikom izvodim potpuno nov program koji publika nije imala prliku da čuje na mom poslednjem nastupu u Crnoj Gori koji je bio u Kotoru 2018. Trudim se da obogaćujem repertoar i da predstavim uvijek nešto novo. Želim da moja publika u Crnoj Gori jasno vidi moj razvojni put kao umjetnika i da sa njom, bar jednom godišnje, podijelim emocije i dam sve od sebe da moju umjetnost predstavim kako treba. Proces priprema traje prilično dugo. Ovi koncerti su zakazani prije pola godine, a ja inače imam zakazane koncerte do aprila 2020. godine. Tako da uporedo dok se spremam za koncerte učim i nove arije i pjesme.
Nastupaš po svijetu dosta, ali rijetko u Crnoj Gori. Koliko to što nemamo operu i toliko često koncerte ovakvog tipa utiče i na to da publika manje dolazi na ovakva dešavanja?
Imam skroz pozitivna iskustva sa publiikom u Crnoj Gori. Naša država je inača rasadnik talenata kada je muzička umjetnost u pitanju, i ne samo muzička.
Na koncertima očekujem dosta mojih kolega, mladih umjetnika koji se bave muzikom. Nekako mi se čini da je broj ljetnjih festivala klasične muzike u porastu i tako je divno vidjeti da taj oblik umjetnosti dobija mjesto koje zaslužuje. Pričali smo više puta o tome kako bi bilo lijepo da postoji operska kuća kao što imaju susjedne zemlje i da se pruži prilika da ljudi vide šta je zapravo opera i koliko zadovoljstva pruža jedan takav spektakl. Isto tako mislim i za balet. Sigurno bi publika dolazila. Za sve je potrebno određeno vrijeme, ali mislim da moje kolege i ja radimo na tome da promovišemo opersku umjetnost na što bolji način. Inače, po najavama očekujem da će oba moja koncerta biti dobro posjećena.
Imala si priliku da učiš od Monserat Kabalje koja je bila najpopularnija operska pjevačica u svijetu. Koliko ti je to iskustvo pomoglo u daljem građenju karijere?
Madam Monserat Kabalje je široj javnosti poznata zbog saradnje sa Fredijem Merkjurijem i pjesme “Barselona”. Međutim, ona je u operskoj umjetnosti sa karijerom koja je trajala preko 50 godina predstavljala pravu divu i imala je u našem operskom svijetu ogromno poštovanje do kraja života. Moram reći da, i pored potvrde koju sam dobila dobijanjem mjesta na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu među osam studenata, da mi je ipak upravo madam Monserat Kabalje dala zeleno svjetlo da ja mogu da se bavim ovim poslom. Put umjetnika nije lak! Umjetnici su ljudi ranjivih duša i emocija i njih uvjek neko mora da podržava i osvješćuje ih da su dovoljno dobri.
Dobijanjem šanse da sa 19 godina nastupim među 12 pjevača na završnom gala koncertu u Španiji pred 2.500 ljudi je jasno značilo da je ona vjerovala u mene. I tako dva puta: sa 19 i 20 godina kada je bio njen posljednji master class koji je radila javno. Čudno sam se osjećala među 50 pjevača iz cijelog svijeta koji su došli da ih ona čuje i sa tadašnje perspektive veliki broj njih je bio zreliji od mene jer su bili stariji pjevači. To što je diva prepoznala u meni i zašto je često plakala na našim zajedničkim časovima i prekidala arije koje sam pjevala, tek treba da se razvije i uslijedi, i da se prezentira svijetu. Imam obavezu prema njoj, jer me je zamolila da joj otpjevam Travijatu poslije mog nastupa u Karnegi holu …I to, nažalost, nisam uspjela, jer je preminula tačno poslije mog debija. Kada dobijem priliku da prvi put tu ulogu izvedem posvetiću je njoj.
Nakon Kotora i Budve, gdje će to još imati priliku publika da te čuje u narednom periodu?
Poslije Budve se ne odmaram nijedan dan, nego putjem za Beč gdje treba da radim na Evropskom muzičkom institutu koji će rezultirati završnim koncertom 5. avgusta. Čekaju me dva koncerta u Engleskoj na jesen, prije mog ponovnog nastupa u Njujorku u Karnegi holu. Poslije toga nastupam u Hong Kongu, zatim imam seriju koncerata u Italji, Španiji i na proljeće, tačnije 11. aprila 2020. imaću solistički koncet na Kolarcu u Beogradu. Dalji planovi poslije toga su u pripremi, vidjećemo šta interesantno donosi sljedeća godina.
Bonus video:
