UČESNICI "KOTORSKOG KRUGA" NASTAVILI SOLIDARISANJE S JOVANOVIĆEM

DPS od Timura Tmurnog napravio regionalnu disidentsku zvijezdu

Poznati srpski etnolog, antropolog, pisac i publicista dr Ivan Čolović Istakao je da mu je drago što "Kotorski krug" "nastavlja tradiciju borbe za nezavisnost i slobodu i što ne može da sluša vlast koja putem cenzorskih prepada, koriguje njegove programe, a prije svega spiskove učesnika"
5966 pregleda 22 komentar(a)
Čolović se obraća publici, Foto: Siniša Luković
Čolović se obraća publici, Foto: Siniša Luković

Poznati srpski etnolog, antropolog, pisac i publicista dr Ivan Čolović, iz protesta što su opštinske vlasti Kotora zabranile dr Goranu Jovanoviću da govori na festivalu "Kotorski krug", nije sinoć u kotorskom Kulturnom centru izlagao na njegovu najavljenu temu "Opasnost mita" .

Umjesto toga, ovaj ugledni naučnik, jedna od osnivača udruženja nezavisnih intelektulaca Beogradski krug i nosilac francuskog ordena viteza Legije časti, odlučio je da se prisutnoj publici obrati otvorenim  pismom koje je uputio organizatorima i cenzorima manifestacije "Kotorki krug".

Dr Goran Jovanović, inače odbornik Demokratske Crne Gore u SO Kotor, poznat pod umjetničkim peseudonimom Timur Tmurni, proglašen je nepoželjnim kao učenik mnaifestacije "Kotorski krug" koja je u srijedu počela u tom gradu. 

Drugi po redu festival "Kotorski krug" pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, trajaće do subote, 21. septembra.  

Jovanović je druge večeri festivala trebalo da na temu "Kultura dijaloga" govori zajedno sa poznatim srpskim novinarom i publicistom Teofilom Pančićem, ali je to osujetila aktuelna kotorska DPS-SD-HGI-LP opštinska vlast, koja je od organizatora pod prijetnjom da će im ukinuti finansijsku i logističku podršku festivalu, ultimativno tražila da se Timur Tmurni ne pojavi na festivalu.

Čolović koji se sinoć u Kotoru pojavio u majci sa natpisom "Je suis Timur Tmurni" (Ja sam Timut Tmurni) kazao je da, čuvši za  zabranu drugom učesniku, i sam poželio otkazati nastup na festivalu, "ali sam ipak došao da se solidarešem sa Timurom i sa svima vama koji protestujete, koji ste nezadovoljni, ljuti i kivni što je on na ovaj nasilni način, bez ikakvog objašnjenja, grubo eliminisan iz programa Kotorskog kruga".

"Ne poznajem čovjeka, maločas smo se upoznali. Skoro ništa ne znam o vlastima u Kotoru, ali evo sada ponešto znam. Ali ako je on za kotorske vlasti nepodoban da učestvuje u ovom programu, nepodoban sam i ja. Jer, za ljude koji se nasilnički odnose prema javnoj riječi kao u ovom slučaju, nepodoban je svako ko slobodno ili ako hoćete, bezobrazno slobodno govori. Stoga sam tako nepodoban i ja koji sam navikao da tako govorim. To što ja na taj način, bezobrazno i slobodno govorim, prije svega o vlastima u Srbiji, ne treba da zavara kotorsku ili bilo koju drugu vlast da se to na njih ne odnosi. To što Timur Tmurni priča i pjeva o vlastima u Kotoru i Crnoj Gori u principu, a često i u temi, važi i za vlasti u Srbiji i za vlasti na mnogim drugim mjestima", naveo je Čolović u pismu. 

Istakao je da mu je drago što "Kotorski krug" "nastavlja tradiciju borbe za nezavisnost i slobodu i što ne može da sluša vlast koja putem cenzorskih prepada, koriguje njegove programe, a prije svega spiskove učesnika".

Čolović je naglasio da po njemu, glavnu opasnost i štetu koju predstavljaju politički mitovi, je upravo to što oni "traže poslušnost i podaništvo, slijepo vjerovanje, povlađivanje i podobnost".

"Od toga politički mitovi i sa njima nedemokratska vlast, žive, a umiru u slobodi i od slobode. Ja u uslovima isključivanja Gorana Jovanovića iz programa "Kotorskog kruiga", za stvar slobode mogu da se založim samo tako što u tom propgramu neću učestvovati", zaključio je Čolović. 

On je ipak u neposrednom dijalogu sa publikom razgovarao na temu društvenog angažmana i uloge slobodnih intelektualaca i konformizma kojem se predaje najveći dio ljudi, iako se intimno ne slaže sa preovlađujućim društveno-političkim diskursom.

"Ima nas  raznih, neko voli da popije, a neko voli da se pobuni. Ja lično sam se uvijek bunio i nikad nisam ćutao i zadovoljan sam zbog toga, ali i oni koji su ćutali su zadovoljni", istakao je Čolović dodajući da je u evropskim društvima danas prisutan problem socijalizacije mladih ljudi kroz naglašenu nacionalizaciju, kao i postfašizam u kome se neke od temeljnih karakterstika klasičnog fašizma, pokušavaju "upodobiti" sa demokratskim, liberalnim i kapitalističkim sistemom.

"Ako ste vi nacionalno okej, onda možete biti posjednja baraba, ratni zločinac, nema to veze. Fašizam je grozan termin ali je po meni pojam identitet danas opasniji termin i opasniji koncept danas od fašizma. On je danas na djelu, a iza identiteta nacionalnog, etnonacionalnog itd, stoji stari koncept rase, duha naroda, karaktera naroda. Stoji ideja da svaki narod postoji na jedan autonoman način, da je on samodovoljan da mu drugi nisu poterebni i da on samo negdje prosto "trpi" te druge jer su oni tu oko njega, i iz diplomatskih i razloga očuvanja mira, pomalo sa njima sarađuje", istakao je Čolović, govoreći o pojavi koja posljednjih godina sve više zahvata i crnogorsko društvo.

Poznati hrvatski književnik i publicista Ante Tomić koji je sinoć u Kotoru izlagao na temu položaja i uloge intelektualaca, istakao je da je zabrana Timuru Tmurnom da učestvuje na festivalu "izuzetno glupi postupak vlasti".

"Što uopšte znači zabraniti nekoga, ako vas ne uhapse i ne tuku, što će mu oni uopšte napraviti ? Goran nije zvanični sudionik festivala ali je on ovdje rekao sve što je trebao kazati. Vi zapravo danas ne možete  zaustaviti čovjeka, ako baš ne hapsite, ako baš ne tučete, ako baš ne postavljate auto-bombe i takve stvari. Kad se ovako nešto dogodi mene to na određeni način, samo ispuni veseljem i ponosom", kazao je Tomić koji je zbog svojih oštrih i britkih kolumni, često meta raznih napada u Hrvatskoj od dijela tamošnje ultrakonzervativne i "domoljubne" javnosti. 

Istakao je da kao svoj uspjeh, doživljava kantu fekalija kojom su ga svojevremeno, zasuli u Splitu oni koji su nezadovoljni njegovim javnim stavovima, kao i grafite koje su po gradu pisali protiv njega i kolege mu i prijatelja Borisa Dežulovića.

"Naučiš se živjeti sa tim. Neka me mrze i drago mi je da me mrze jer ne volim ni ja njih. Ja ću nastaviti i dalje da radim to što radim. Ne smijete dopustiti da se doživite kao žrtva. Ja nikad nisam bio i neću biti žrtva tih šu***a, ne dam da oni mene zaustave", kazao je Tomić koji je Timurru Tmurnom preporučio da zabranu da učestvuje na "Kotorskom krugu" zapravo doživi kao "svoje veliko postignuće, kao jednu svojevrsnu književnu nagradu".

Pisac i književni krtičar Marinko Vorgić kazao je da cenzurisanje Timura sa festivala u Kotoru ima poseban značaj imajući u vidu književnu formu kojom se on bavi – satiru, i mjesto gdje se ta zabrana događa.

"To se dešava u gradu gdje imate višestoljetnu karnevalsku tradiciju koju karakteriše prije svega forma satire, persiflaže, foklora i komike, a u sebi sadrži i jednu crtu svojevrsnog emancipatorskog pokreta. Zabraniti danas satiričara na ovom mjestu je nešto što pokazuje da vi zapravo radite protiv samog duha ovog grada. Ako negdje ne možete zabranjivati ovako nešto, onda to svakako ne možete zabranjivati u Kotoru", podvukao je Vorgić.

Preporučujemo za Vas